Војска и војне теме

Разонода, спорт, музика, филмови, серије, занимљиви клипови...
Далтон
Posts: 1205
Joined: Tue Feb 02, 2016 7:43 pm
Location: Koјекуде
Contact:

Re: Војска и војне теме

Postby Далтон » Sat Sep 22, 2018 5:52 am

a onda duvas u istu tikvu kroz Savez za Srbiju ,rusenje Vucica,geopolitiku i ekonomski model koji bi trebalo da usvojimo.


Gledao sam uživo jednu tribinu iz Sremske Mitrovice. Mislim da je na fb bio strim. Kakve su ono njuške majku ti jebem :lol: . Boškić, Jeremić, Lutovac, Zelenović i Borko Stefanović.
(Street Force / Curva Orientale)

МГП
Posts: 502
Joined: Thu Feb 04, 2016 12:28 pm

Re: Војска и војне теме

Postby МГП » Wed Sep 26, 2018 8:08 am


User avatar
1958
Posts: 1157
Joined: Sun Feb 07, 2016 2:41 pm

Re: Војска и војне теме

Postby 1958 » Wed Sep 26, 2018 11:35 am

Далтон wrote:
a onda duvas u istu tikvu kroz Savez za Srbiju ,rusenje Vucica,geopolitiku i ekonomski model koji bi trebalo da usvojimo.


Gledao sam uživo jednu tribinu iz Sremske Mitrovice. Mislim da je na fb bio strim. Kakve su ono njuške majku ti jebem :lol: . Boškić, Jeremić, Lutovac, Zelenović i Borko Stefanović.


Image
Често одем до на село

User avatar
Мићара
Posts: 1636
Joined: Tue Feb 09, 2016 8:07 pm
Location: Преко Дрине.

Re: Војска и војне теме

Postby Мићара » Wed Sep 26, 2018 1:11 pm

МГП wrote:https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of_wars_involving_the_United_States


Интересантно које зло уствари доноси 13 колонија са својим кучетом које је израсло у питбула тј. САД. И та тортура над нацијама и на овој литосфери траје већ 5 векова у пичку материну...

И драго ми је што је оно говно црно умрло у УН-у.
И посерем се на Нобелову награду!
Ко се плаши сам у соби то је рђав знак, кога плаши помрачина или празан мрак...

OLE!
Posts: 38
Joined: Sat Feb 20, 2016 4:28 pm

Re: Војска и војне теме

Postby OLE! » Wed Sep 26, 2018 1:27 pm

1958 wrote:
Далтон wrote:
a onda duvas u istu tikvu kroz Savez za Srbiju ,rusenje Vucica,geopolitiku i ekonomski model koji bi trebalo da usvojimo.


Gledao sam uživo jednu tribinu iz Sremske Mitrovice. Mislim da je na fb bio strim. Kakve su ono njuške majku ti jebem :lol: . Boškić, Jeremić, Lutovac, Zelenović i Borko Stefanović.


Image


Доприносиш свакој теми, ал некако увек погодиш стативу...
Овим уписом треба да објасниш и сврху слике и самог уписа у војним темама, као прави шмекер.

User avatar
1958
Posts: 1157
Joined: Sun Feb 07, 2016 2:41 pm

Re: Војска и војне теме

Postby 1958 » Wed Sep 26, 2018 10:06 pm

Oprosti, ponelo me
Често одем до на село

OLE!
Posts: 38
Joined: Sat Feb 20, 2016 4:28 pm

Re: Војска и војне теме

Postby OLE! » Thu Sep 27, 2018 1:28 am

1958 wrote:Oprosti, ponelo me

Немој се плашити, док не вучеш за језик овде све остаје како је и било.
А ти буди конкретан и коректан саговорник на датој теми, поштуј правила форума.

User avatar
1958
Posts: 1157
Joined: Sun Feb 07, 2016 2:41 pm

Re: Војска и војне теме

Postby 1958 » Thu Sep 27, 2018 8:49 am

Hocu, hvala na razumevanju
Често одем до на село

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Војска и војне теме

Postby riper » Thu Sep 27, 2018 10:00 am

Vec neko vreme me intrigira taktika, odnosno njen razvoj tokom vekova. To mi je posebno upalo u oko kako sam nedavno gledao serije dokumentaraca o Prvom svetskom ratu. Ne mogu a da se otrgnem utisku da je tokom Prvog svetskog rata postojala najdebilnija taktika koja je ikada izmisljena.

Podatak koji me je potpuno prenerazio je broj zrtava na Zapadnom frontu, gde su Britanci i Francuzi isli protiv Nemacke. U jednom delu narator kaze kako su francuski generali, kako bi zadrzali prodiranje Nemaca koji su kroz Belgiju zaobilazili glavninu francuskih snaga, pribegavali nekoj njihovoj doktrini da se neprijatelj najbolje moze zaustaviti neprekidnim napadima.

Tako su slali francuske vojnike u konstantne juries na nemacku vojsku. To je dovelo da u dva dana iz stroja bude izbaceno oko 400.000 francuskih vojnika. Sad, uzimam rezervu da nisam mozda dobro video podatak (a jesam jer je tako rekao i narator i dole je bio prevod), uzimam u obzir i da je mozda greska u dokumentarcu (a stvarno mi se cini da Diskaveri ne bi sebi dopustio takvu gresku), uzmimo da je samo taj podatak tacan (jer je nastavak tog dela govorio o dodatnoj mobilizaciji da se popune francuski redovi).

To je zastrasujuce. Takvo nepostovanje sopstvene vojske, gde su vojnici tretirani skoro kao meci, kao potrosna roba. Saljes talase jurisa, golim grudima na rovove i bajonete. Mislim da je humaniji bio srednji vek gde dve vojske krenu jedna na drugu, glava u glavu i u picku materinu.

Mislim da je, sa vojne tacke gledista, Prvi svetski rat bio smrtonosniji za prosecnog vojnika. U oba rata su ginuli i civili, ali u Drugom daleko vise civila nego u Prvom. Moj utisak je da je manje vojnika izginulo, ili makar je bio manji ratio pogibije vojnika u Drugom svetskom ratu. Sam Hitler je imao blickrig koji je rovove poslao u istoriju i gde su jedino Rusi mogli u blizini velikih gradova da organizuju odbranu.

Da ne govorim moderno doba, gde cak i u najbrutalnijim ratovima daleko manje gine vojska. Imali smo mi ovde ratove 90ih, ali od poslednjih primera gledam one bosonoge Hute. Imaju borbene grupe od par desetina ljudi najvise i prave haos. Najveci broj smrti je ono sto se naziva “kolateralna steta”, kada se ubijaju civili.

Nezamislivo je danas da i u onoj sirijskoj klanici u jednom danu pogine vise stotina, a kamoli hiljade ili desetine hiljada vojnika.

User avatar
Мићара
Posts: 1636
Joined: Tue Feb 09, 2016 8:07 pm
Location: Преко Дрине.

Re: Војска и војне теме

Postby Мићара » Thu Sep 27, 2018 10:24 am

Па то је "напад је најбоља одбрана". Јесте али у правом тренутку, и у првом и у другом видимо да су швабе изненадним упадом и успостављањем озбиљне одбране заузете зериторије наносили много веће губитке непријатељу него током напада... Једино су се сјебали код Руса зато што су их Руси навукли дубоко у територију а територија Русије је абнормално велика у стварности него на карти зато су и пукли... и мислим да је дискавери мало набуџио причу...
Ко се плаши сам у соби то је рђав знак, кога плаши помрачина или празан мрак...

МГП
Posts: 502
Joined: Thu Feb 04, 2016 12:28 pm

Re: Војска и војне теме

Postby МГП » Thu Sep 27, 2018 12:09 pm

Riperu u pravu si za sve, uz takve krvave bitke i taktiku čudno je da cifra od 10 miliona poginulih vojnika u Prvom svjetskom ratu nije veća. U bitci kod Verdana je za jedan dan poginulo 40 000 Francuza, najkrvaviji dan u francuskoj vojnoj istoriji.

Nexon
Posts: 2388
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Војска и војне теме

Postby Nexon » Thu Sep 27, 2018 1:18 pm

Дођох да вам опет покварим забаву.
Почетком септембра 1914 немачка војска напредује ка Паризу. Падају последње одбране, Французи и Британци се повлаче, Немцима изгледа да је брза победа на западу близу, што је био део Шлифеновог плана на два фронта.
Немци скоро пробијају одбрану на Марни 6. септембра 1914. а онда током следећег дана таксисти из Париза почињу да довлаче дообровољце на фронт много брже него ли Немци то могу да испрате.
Пробој Немаца је заустављен, Немци се повлаче и успоставља се линија фронта са рововима, крај немачких нада за брзом победом.

Дакле, мобилност француза је помогла да се битка брзо оконча и то је главни разлог ровова. Изузетан напредак у наоружању није пратио мобилност. Шта би било да су ишли са коњима на модерне митраљезе и топове?
То се мења током рата, као и стратегије.

Тако ће Руси на Источном фронту 1916 први пут у историји извести брзи напад кроз одређене тачке фронта, Брусивљевова офанзива, када ће растурити Аустро-Угарску војску. Оно што ће касније бити познато као Блицкриг који су Немци применили на крају Првог светског рата и имали доста успеха у самом нападу али неки други разлози су довели до пораза. Нарочито ће примењивати у Другом светском рату али у Другом с.р су имали мобилне тенковске јединице за то, као и авионе.
Рат се убрзао.

Данас је још бржи. Има добар дијалог у филму Jarhead из Првог заливског рата када пешадинци виде како авиони и ракете прелећу преко њихових глава и они долазе на места која су већ уништена.

Смешно је говорити о нашим ратовим деведесетих, као и модерне, који су локланог карактера. Али чак и у њима може бити огромна број жртава попут Вијетнама.
Ми(Срби)смо током деведесетих у рату били жестоко ограничени због запада јер нисмо могли да користимо најмодерни вид данашње војске а то је авијација јер нам је нато ограничио летове. Иначе би ујке и мује биле реш печене где год да се окренеш. Туђман се 1995 највише плашио да ми не дигнемо авијацију.
Што се делимично десило када су мује и ује ушле у офанзиву у Босни јесени 1995 па су на неколико места спржени из ваздуха и то је један од главних разлога стабилизације фронта у Босанској крајини 1995.

Други светски рат је имао много веће бојне жртве, о цивилним да не говорим, управо због мобилности и брзине ратовања.

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Војска и војне теме

Postby riper » Thu Sep 27, 2018 1:43 pm

Nexone, ne kvaris zabavu, ali moja teza je da je taktika Prvog svetskog rata bila strasna kada je vojnik u pitanju. Na kraju se sve svodilo na serije jurisa na protivnicke rovove. Nenormalno veliki broj vojnih zrtava je zabelezen tokom Prvog svetskog rata, a nisi imao ni neku ozbiljniju upotrebu oklopnih jedinica, koje su tek bile u zacetku, ni aviona, koji su vise korisceni za izvidjanja i neke manje napade.

Moguce je da gresim, ali mislim da su Britanci imali vise vojnih zrtava u Prvom nego u Drugom svetskom ratu. U Drugom svetskom ratu kada je korisceno daleko mocnije i razornije oruzje, vojnici su nesto manje ginuli. U svim ratovima nakon toga, cifre su daleko manje. Ne postoji trenutno sukob na planeti gde u danu gine ogroman broj vojnika.

Zanimljivo je da je recimo Vijetnam za amerikance bio prvi sukob gde su se oni susreli sa neprijateljem koji ne mari za teritoriju. To je ono sto je frustriralo Amerikance. Oni se useru dok osvoje neku strateski bitnu kotu, kada vide da nista u tome nije doprinelo njihovom cilju. Pisao sam ranije, neka krvava bitka za neko brdo koje su Amerikanci zvali "Hamburger hill", gde je par staresina do ludila teralo americke vojnike da sa velikim zrtvama da slome odbranu Vijtkonga. Kada su ga osvojili, proglasili su veliku pobedu i nakon dve nedelje su ga napustili, jer su Vijetnamci jednostavno otisli i poceli da prave sranja u nekom drugom delu.

Malo kada sam sada gledao ove novije sukobe, pa i onaj u Siriji, sve se svodi na manje borbene grupe. Oni koji napadaju imaju podrsku par tenkova i artiljerijski pripremu, kao i vazdusnu podrsku i to je to.

Da ne misli neko da se zalim, to je dobra stvar, makar malo humanija. Naravno cenu tome placaju civili, koji u najvecem broju doprinose konacnom bilansu zrtava.

Jos jedan kratak osvrt na nase ratove, koliko znam na jednom mestu u jednom trenutku najvise nasih vojnika poginulo je tokom onih napada na kolone vojnika koji su se izvlacili iz kasarni. Mi smo zahvaljujuci izvanrednoj mobilnosti, pre svega pesadije, uspeli da i pored stravicnog bombardovanja ocuvamo u potpunosti granicu i to sa najmanjim mogucim brojem zrtava (i jedna je previse, ali moglo je da bude mnogo gore). U nekim ranijim vremenima u nekoliko dana bitke desetina hiljada bude ubijeno ili ranjeno.

User avatar
Bruno Sulak
Posts: 752
Joined: Wed Feb 03, 2016 11:27 am
Location: Cannes

Re: Војска и војне теме

Postby Bruno Sulak » Thu Sep 27, 2018 1:48 pm

Riperu i Nexone sve tacno.

Postojala je bodljikava zica izmedju rovova, a namerno su ostavljane rupe u tim zicanim ogradama da bi se pesadija probijala tuda i isla na nisan mitraljescima. General naredi juris i ovi idu kao stoka na klanicu.

Da dodam jos ovo za taksiste da je Francuska placala duple tarife taksistima da prevoze dobrovoljce ali su taksisti to odbili i prevozili su za dzabe.

Nemci su bili jaci od Francuza i Britanaca na zapadnom frontu zbog rovova koje su pravili. Saveznici su ih pravili onako ofrlje za prvu pomoc dok su ih Nemci gradili kao da ce ziveti tamo 20 godina, stavljali dole daske da ne gaze po vodi voda, sa strane betonirali dok su se saveznici davili u blatu. Mada se taj zapadni front uglavnom vodio na corsokak, jednu nedelju Nemci imaju prednost, drugu nedelju saveznici i tako u krug a narod gine ko na klanici. Ubrzo dolazi i do pobune u francuskoj vojsci gde vide da je sve besmisleno.

Inace britanski oficir je tada dobijao platu 50 funti sto je danas 5000 funti dok je vojska dobijala neku crkavicu.

Inace postoji dilema ko je prvi prekrsio pravila ratovanja. Zvanicno su prvo Britanci brodovima blokirali dovoz hrane i sirovina u Nemacku, sto se smatralo udarom na obican narod kome se zabranjuje priliv namirnica. Medjutim Nemci uzvracaju jace. Uvode plamenobacace na zapadni front, gde vatra dobacuje 20ak metara i pravi pozare. Zatim neki lik izmislja da se pusta gas i jos neki otrovi na saveznike kada vetar duva prema zapadu, gde se mnogi dave, dok im nisu stigle gas maske iz Engleske. Da ironija bude veca taj lik sto je to izmislio je Jevrejin (zaboravio sam kako se zove), a to sto je izmislio je kasnije upotrebljavano protiv njegovog naroda gde znamo sta se desilo. Plus, cuvsi sta je izmislio, njegova zena se ubila a i on je valjda puko kasnije.

Brusivljevova ofanziva je jedna legendarna akcija za Ruse ali uz mnogo zrtava je postignuta.

Nexon
Posts: 2388
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Војска и војне теме

Postby Nexon » Thu Sep 27, 2018 2:05 pm

Блокада ресурса је стара тактика, од првих опсада градова.
Немци су одговорили са подморницама.
Велики је број жртава/заробљених али су Руси имали скоро дупло мањи од Аустро-Угарска-Немчке-Турске а направили су пробој.
Један од разлога већег броја жртава је управо мања мобилност.
Потпуно је друга прича сукоб у руској команди и несхватања онога што је Брусилов урадио и оно што се дешавало касније.
Немци су разбуцали Западни фронт 1918 управо са том тактиком али је позадина и подршка била јако лоша.

Углавном, модерно ратовање је тако брзо и разорно да ако би се сукобиле моћне војске то би била невиђена кланица у кратком времену без употребе нуклеарки.
Ево ово што развијају Руси, Кинези и САД под именом хиперсонично оружје где иде брзином 10 маха и више па то значи да су Њујорк и Москва на пола сата и мање за такве пројектиле.
Другим речима,

Image

МГП
Posts: 502
Joined: Thu Feb 04, 2016 12:28 pm

Re: Војска и војне теме

Postby МГП » Thu Sep 27, 2018 6:21 pm

Riperu ne griješiš za broj poginulih britanskih vojnika u dva svjetska rata. U Prvom 900 000, u Drugom 420 000. Sovjeti su u Staljingradu imali više poginulih nego Amerikanci i Britanci zajedno za cijelo vrijeme rata.

Nexon
Posts: 2388
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Војска и војне теме

Postby Nexon » Sat Sep 29, 2018 9:43 am

На данашњи дан, пре 100 година, Бугарска је капитулирала након успешне кампње српске војске током септембра 1918 у данашњој Македонији.

Чим је немачка Врховна команда сазнала да је у Солуну постигнут споразум о примирју између Бугарске и савезника, маршал Лудендорф и Хинденбург су 29. септембра 1918. затражили од владе да се обрати непријатељима за примирје, изјављујући да је „слом бугарског фронта пореметио све њихове диспозиције". Пораз Бугарске, према немачком службеном мишљењу, имао је одлучујуће последице по даљи ток и завршетак првог светског рата. „Без ефикасне помоћи Бугарске (ујесен 1915. године), Централне силе не би могле да реше тежак задатак на Балкану. Њено отпадање (ујесен 1918. године) створило је празнину на фронту, која се више није могла затворити.

Полазећи од доприноса српске војске сламању непријатељског фронта у Македонији и избацивању Бугарске из рата, што је имало значајне последице на даљи ток и трајање рата у целини, неки српски команданти, а доцније и писци сматрали су да је од стране генерала д'Епереа и савезничке дипломатије учињена неправда српској војсци што јој је ускраћен улазак у Бугарску и да јој се, на тај начин, није дало морално задовољење као победничкој војсци, ипак таква је одлука донесена у споразуму са српским владајућим круговима.

Уосталом, било је предвиено да у победничком симболичном дефилеу кроз Софију, заједно са осталим савезничким трупама, учествује и један српски пук. Будући да Немачка и Аустроугарска нису признале солунско примирје и да су убрзано прикупљале своје трупе у Србији ради организовања нове линије фронта, војничка ситуација је императивно захтевала да се, с обзиром на споре покрете савезничких трупа, ангажује и последњи српски војник и с несмањеном енергијом наставе операције на север да се неприј атељу онемогући консолидација на новим положајима. То је било приоритетније него да се парадира у престоници побеђене Бугарске. Најзад, није постојала ни политичка потреба за уласком српске војске у Бугарску, јер је српска влада, у сагласности са савезницима обновила свој суверенитет и своју управу у Македонији. Ту је добила и струмичку област, која је по Букурешком миру 1913. уступљена Бугарској. Тако да је успостављена демаркација на старој бугарској граници.


Пошто се стогодишњица велике победе у данашњој Србији катастрофално обележава да се не би узнемириле одређене земље на западу, што је огромна срамота, да ипак остане ово забележно.

Nexon
Posts: 2388
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Војска и војне теме

Postby Nexon » Sat Sep 29, 2018 11:23 pm

Козарска Дубица- Сјећање на херојство мајора Милана Тепића
На гробљу у селу Комленац, код Козарске Дубице, данас ће бити обиљежено 27 година од херојског подвига мајора Милана Тепића у касарни у Бјеловару у Хрватској који је себе дигао у ваздух, заједно са складиштем муниције, да би спријечио да оно падне у хрватске руке.

"Једном људи дају реч, она остаје или се погази. Ја сам дао реч да ћу да браним ову земљу, ако јој буде тешко", написао је, између осталог, у посљедњем писму мајор Тепић, постхумно одликован као једини народни херој Одбрамбено-отаџбинског рата.

Док је трајала борба за касарну ЈНА у Бјеловару, мајор Милан Тепић, командант складишта борбених средстава "Барутана" у селу Беденик, дигао је 29. септембра 1991. године у ваздух магацин са 170 тона експлозивних средстава да би спријечио његову предају припадницима хрватског Збора народне гарде.

Тада су страдали и он и деветнаестогодишњи војник Стојадин Мирковић, који, упркос Тепићевој наредби, није хтио да се преда.

Предсједништво СФРЈ је крајем 1991. године прогласило мајора Милана Тепића народним херојем, посљедњим и јединим у протеклом рату.

Његово име данас носе улице и касарне у градовима широм Србије и Републике Српске, а у његову част Војска Републике Српске је установила посебан Орден за заслуге у рату.

Дан херојске погибије мајора Тепића сваке године се обиљежава у његовом родном мјесту, селу Комленац, код Козарске Дубице.


User avatar
нуклеарни удар
Posts: 296
Joined: Sat Jan 30, 2016 11:17 pm

Re: Војска и војне теме

Postby нуклеарни удар » Mon Oct 08, 2018 8:00 am

солидно,ништа спектакуларно,вреди прочитати.

POGLED IZ MAHAČKALE:
Kako se umirio Dagestan

Mnogo se govori o Čečeniji i odnosu ove sjevernokavkaske republike prema središtu Ruske Federacije, Moskvi. Njezin čelnik Ramzan Kadirov vrlo je važna osoba u ruskoj unutarnjoj kao i vanjskoj politici. No, podjednako važna sjevernokavkaska republika jest Dagestan. Radi se o zemlji koja je smještena nekako između središta ruskoga pravoslavlja i muslimanskog Bliskog istoka. Dapače, kad puše sjeverac u Dagestanu, zovu ga Ivan. Kad puše južni vjetar, ime mu je Muhamed. Sav se taj dijapazon različitosti najbolje uočava u središtu Dagestana, glavnom gradu Mahačkali. Grad s oko 600 tisuća ljudi smješten je na obali Kaspijskog jezera, a u svijetu je poznat kao grad gdje je pobjegao Tamerlan Carnajev, jedan od braće koja su izvršila bombaški napad na Bostonskom maratonu. U Mahačkali su bili njihovi roditelji i Tamerlan ih je posjetio 2011. i 2012. Nije čudo što ga se nije tamo tražilo; Dagestan je početkom ovoga desetljeća bio smatran najopasnijim mjestom Europe.

U to doba je Mahačkala bila obilježena svakodnevnim nasiljem kriminalaca i ekstremista. Ministar unutarnjih poslova Dagestana Adilgerej Magomedtagirov ubijen je u lipnju 2009. dok je bio na jednom vjenčanju u Mahačkali. Bombaški i drugi napadi bili su usmjereni prema svakome tko čini sastavni dio državnih sigurnosnih snaga. Poduzetnici su bili metom otmica religijskih fundamentalista. Takav krug represije i nasilja omogućio je ekstremnim islamistima plodno tlo za regrutaciju terorista. Rutinski su bili napadi takvih ekstremista na trgovine koje su prodavale alkohol.

Posljednjih godina, međutim, puno se toga promijenilo u Dagestanu. Sigurnosno stanje je sada daleko bolje, što je razvoj temeljen na ruskim unutarnjim politikama prema gospodarstvu i pobunjenicima, u skladu s međunarodnim razvojem situacije na Bliskom istoku i u Ukrajini. Subvencije Sjevernom Kavkazu i dalje su glavni udio proračuna ove republike, iako je u usporedbi s federalnim područjima ruskog Dalekog istoka i Sibira Dagestan dobio manje novca po glavi stanovnika. Isto se može reći i u usporedbi s Čečenijom i Ingušetijom. Još 2011. je tadašnji ruski predsjednik, a danas premijer Dmitrij Medvjedev govorio kako je glavna boljka Dagestana iznimno velika korupcija, pa se zamahala borba protiv te pošasti, iako se pazilo da se ne diraju osobe izravno povezane s Kremljom. Posebno je medijski bilo zapaženo uhićenje Saida Amirova, dugogodišnjeg gradonačelnika Mahačkale i jednog od glavnih moćnika Dagestana, koji je vladao zemljom putem političkog patronatstva.

Od 2010. do 2016. broj žrtava u Dagestanu pao je sa 685 na 204. Sigurnost je i dalje važna u republici. Lokalno sjedište Ministarstva unutarnjih poslova, pored glavnoga gradskoga trga, iznimno je štićeno, te niti jedan automobil ne može lako proći kroz prepreke postavljene ispred glavnog ulaza. Na samom glavnom trgu primjetne su duge puške, a na svim prilaznim putevima Mahačkali su brojne policijske kontrole. Sve to opisuje grad koji ima zasigurno nekih milijun stanovnika, među kojima su pripadnici nekoliko desetaka etničkih zajednica. Dagestan je najheterogenija ruska federalna republika, zemlja u kojoj niti jedna etnička zajednica nema većinu. Najveći broj, 75 posto stanovništva, čine pripadnici sjevernokavkaskih naroda, među kojima su Avari, Dargini, Lezgini, Laki i Tabasarani. Potom 21 posto Dagestanaca čine turkijski narodi, kao što su Kumiki, Azeri i Nogaji. Najzad, Rusa ima 3,6 posto. Unutar svake te skupine se često mogu naći podskupine koje su podjednako važne za društveni, povijesni i politički razvoj Dagestana. Primjerice, pojedinačno najveća etnička skupina su Avari (29,4 posto stanovništva prema popisu stanovništva iz 2010), ali i oni se dijele na Botlike, Ande, Ahvahe, Ceze i desetak drugih podskupina. Iako Rusi čine malen postotak građana, ipak je ruski prvi službeni jezik republike i lingua franca među svim ostalim etničkim zajednicama. Naziv republike znači 'zemlja planina' i time izbjegava etničko određivanje državnoga imena. Ustav republike jamči zaštitu interesa svih dagestanskih naroda kao svoje temeljno načelo. To je vrlo delikatna ravnoteža koja je i u prošlosti imala svoju cijenu.

Dagestan je rodno mjesto legendarnog kavkaskog borca Imama Šamila, koji se u 19. stoljeću borio s čečenskim i dagestanskim borcima protiv širenja Ruskoga carstva. I Čečenija i Dagestan ga i dalje smatraju svojim nacionalnim herojem. Kad su boljševici preuzeli kontrolu nad Kavkazom početkom 1920-ih, Dagestan je postao autonomnom sovjetskom republikom u Ruskoj Federaciji. Tijekom razdoblja staljinizma, narodi Dagestana su se uspjeli obraniti od masovnih deportacija koje su zadesile njihove susjede Čečene. Nakon pada Sovjetskog Saveza, republika je ostala lojalna Rusiji, ali pojedine regije su postale poznate po svojem bezvlašću i korupciji. Organizirani kriminal je cvjetao, uz nasilje i otmice. U devedesetima su te napetosti bile najjače. Separatisti iz Čečenije otvoreno su vodili svoje oružane operacije u Dagestanu, a 1995. i 1996. su u nekoliko navrata osvojili bolnice u gradovima Budenovsk i Kizlijar, te bolesnike držali kao taoce. Mnogi građani su poginuli.

Dugo je ova republika bila ogrezla u islamističke pobune, ponekad i separatizam i etničko nasilje u devedesetima. Među mnogobrojnim militantnim organizacijama ističe se Šarijat Džamaat, odgovorna za mnogo nasilja u Dagestanu. Većina tih napetosti ukorijenjene su u unutarnjem muslimanskom sukobu između tradicionalnih sufijskih skupina koje zagovaraju sekularnu vlast, te nedavno uvedenih selefijskih učitelja koji žele implementirati šerijatski zakon u Dagestanu. Tako je jedno islamsko tijelo u kolovozu 1999. proglasilo nezavisnost Dagestana i Čečenije te pozvalo muslimane na oružanu borbu protiv Rusije. Čečeni su prešli granicu i poduprli Dagestan, ali su ruske snage slomile pobunu kroz nekoliko tjedana. I napad na moskovsku podzemnu željeznicu u ožujku 2010. izvršen je iz Dagestana. Za tu akciju, u kojoj je poginulo 39 osoba, Moskva je optužila Magomeda Vagabova, kojega su ruske snage ubile u Dagestanu u kolovozu 2010.

Danas se te podjele teško vide u Mahačkali, koja nastoji biti moderan grad. Većinom je to odraz mladih Dagestanaca koji su živjeli, radili i putovali u druge dijelove Rusije. Nekadašnje socrealističke građevine poznate kao hruščevki (po Nikiti Hruščovu, koji je naredio izgradnju masovnih stambenih blokova u pedesetima i šezdesetima i koje se sada ruše diljem bivšeg Sovjetskog Saveza) polako ali sigurno nestaju iz urbanog dizajna Mahačkale, a zamjenjuju ih moderni neboderi. No, podjednako kao i u drugim tranzicijskim zemljama, stalno se krše urbanistički planovi i grade se nedozvoljeno na sve strane, osobito na jugoistočnom dijelu grada, uz Kaspijsko jezero i prema susjednom gradu Kaspijsku. U samom središtu Mahačkale nove građevine stoje tik uz sovjetske zgrade, pa čak i one iz carskog razdoblja. Ovaj urbanistički kaos donekle opisuje i politički život Dagestana.

Osim što se pokušavaju očuvati različiti stilovi gradnje kako bi se očuvala i razvila etnokulturna različitost dagestanskih naroda, što je posao posebnog republičkog Ministarstva za nacionalna pitanja, ove stare i nove fasade nastoje provesti kulturnu i simboličku politiku dagestanske pripadnosti Rusiji. U skladu s istočnim kultovima ličnosti, na glavnom gradskom trgu postavljene su goleme slike ruskog predsjednika Vladimira Putina i dagestanskog predsjednika Ramazana Abdulatipova. Na fasadi Ministarstva za nacionalna pitanja koči se Putinov citat: 'Vidjevši kako brane svoju zemlju i Rusiju, još više volim Dagestan i Dagestance'. S druge strane trga je Abdulatipov citat koji podupire Putinovo vodstvo u najsudbonosnijim danima dagestanske republike: 'Od planina Dagestana, počeo je svoj posao ujedinjavanja Rusije i obnove njezine suverenosti i ponosa'. Nisu to samo patetični oblici istočnog poštivanja svojih vođa. Jača prisutnost središnje državne uprave iz Moskve i pad nasilja u posljednjih nekoliko godina. Pozicija Rusije u Dagestanu, kao i obrnuto, je sigurnija nego ikada prije u poslijesovjetskom razdoblju. Budućnost Dagestana možda nije sasvim jasna, posebice s povratkom boraca iz Daeša na Sjeverni Kavkaz, ali je vidljivo zadovoljstvo Dagestanaca u razvoju i rastu svoje zemlje. Dagestan ima važne naftne i plinske rezerve, te velike potencijale ribarstva u Kaspijskom jezeru, međutim organizirani kriminal stvorio je od ove republike jednu od najsiromašnijih područja Rusije. Urbane i društvene promjene mogle bi se pokazati najboljim receptom za održavanje mira i sigurnosti u brojnim ruskim federalnim republikama.

Nexon
Posts: 2388
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Војска и војне теме

Postby Nexon » Tue Oct 09, 2018 12:41 am

Три сата о борбама 1998/99 на Косову и Метохији,



Return to “Само опуштено”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 12 guests