Bande

Разонода, спорт, музика, филмови, серије, занимљиви клипови...
riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Tue Apr 25, 2017 2:01 pm

MGP, nisam zaboravio, o tome cu pisati malo kasnije, Iskreno, nisam se previse interesovao za FN i PN, to su koalicije bandi od kojih su mnoge pomenute u nekim ranijim postovima. Ali u pravu si, dosta podsecaju na rivalstvo Nortenjosa i Surenjosa.

Ovde da ostavim link za klasicnu hajduciju u Ouklendu. Oko 60 klinaca uletelo u voz da pljacka putnike. Da nije ostavljeno mesto, neko bi pomislio da je neka Somalija, a ne Kalifornija.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... id=1253844

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Tue Apr 25, 2017 2:01 pm

Na svim ovim prethodnim stranama mnogo smo pisali o raznim bandama i organizovanim kriminalnim grupama, pre svega u SAD, ali i sire. Pomenuti su mnogi dogadjaji koji su bili prekretnice u razvoju bandi i drugih kriminalnih grupa ili eksploziji krimminala. Posebno su me interesovale epidemije upotrebe droga, bilo da je u pitanju krek epidemija, heroinska, kokainska ili nesto cetvrto. Uvek su takvi dogadjaji bili vezani za odredjene politicke dogadjaje u svetu, koje su dovele do toga da ogromne kolicine droge preplave pre svega americko trziste i dovedu do katastrofalnh posledica.

Ovde cu se sada ponovo bazirati na SAD, mada ono o cemu cu pisati postaje problem u mnogim zapadnim zemljama. Amerika je uvek primer, ona je najvece i najaktivnije trziste narkotika, sa najvecim brojem korisnika i nenormalnom kolicinom novca. Pokusavam da nadjem na netu tekstove ili dokumentarce zasto su Amerikanci toliko skloni upotrebi droga. Kako je jedan od prvih kumova meksickih kartela, koji je sada u zatvoru, rekao u jednom itervjuu, da ce trgovina drogom postojati dok god bude bilo klijenata sa druge strane Rio Grandea.

To da postoji nesto u genima prosecnog amerikanca sto ga vuce ka upotrebi opijata, najbolje se vidi na primeru zloupotrebe lekova koji se dobijaju na recept. To je ujedno i tema ovog upisa. Pretpostavljam da mnogi i ne slute razmere ove, naizgled bezazlene stvari. Ali situacija je prilicno dramaticna.

Amerikanci nekako imaju mnogo bolje i krace izraze da opisu odredjene stvari. Tako se zloupotreba prepisanih lekova u SAD naziva “drug prescription abuse”, dok druge termin govori o “prescription drug epidemic”. U nazivu je jasno o cemu se govori, o zavisnosti odredjene jedinke o lekovima koji se od doktora dobijaju na recept. Naravno, ovde se ne govori o bilo kojim lekovima, govori se o odredjenoj grupi lekova sa opijatskim svojstvima, pre svega protiv bolova.

Medju takvim proizvodima farmaceutskih najpoznatiji su Oksikodin, Vikodin, Fentanil itd. Vecina ih sluzi za umirivanje bolova, na bazi su opijuma, ili nekog sintetickog elementa koji se ponasa kao opijum. Dejstvo na receptoru u mozgu mnogo jace nego kod upotrebe tradicionalnih droga (ovo cu vise puta ponoviti u tekstu, jer je to mozda i najveci problem).

Zanimljivo je da je zloupotreba ovih lekova koji mogu da se dobiju samo uz recept, dosla upravo kao posledica olakog prepisivanja recepata od strane lekara. Mnogi sumnjaju da iza svega stoje velike farmaceutske kompanije, kojima je cilj kao i klasicnim narko dilerima, da dobiju stabilno trziste za kupovinu svojih proizvoda.

Mnogi primeri, lecenih narkomana, koji su se kasnije navukli na jos gore stvari, govore da prvi korak nije bila marihuana, kako mnogi sumnjaju, vec legalno kupljen prepisan lek protiv bola. Za najmanji bol mnoge klinike su prepisivale upotrebu odredjenog leka protiv bolova na 30 dana u proseku. Za 30 dana upotrebe, prosecan organizam se lako navuce na taj lek koji je na bazi morfijuma ili neke hemije koja izaziva veliku zavisnost. Problem zaista nastaje kada istekne rok od 30 dana i kada vise ne postoji recept uz pomoc kojeg bi se lek mogao kupiti. Tada dolazi do klasicnih narkomanskih apstinentskih kriza koje rezultiraju time da se ljudi upustaju u rizicne transakcije, nabavku laznih recepata, kupovinu na crnom, samo da bi nastavili svoju zavisnost.

Imajuci u vidu da su Amerikanci majstori za statistiku, oni su uredno ispratili trend, prvo koriscenja prepisanih lekova, a zatim i njihovu zloupotrebu (odnosno upotrebu bez recepta). Da ne navodim bezbroj brojeva, cifre su se od pocetka 21. veka ucetvorostrucile u svim negativnim statistikama. Procenjuje se da danas 2,1 milion Amerikanaca zloupotrebljava lekove, odnosno da ih koristi bez recepta. Dakle ovde se ne racunaju svi oni koji se gudriraju kokainom, krekom, heroinom, ekserima ili bilo kojim drugim sranjem koje se pojavilo. Ovo je samo brojka onih koji su zavisni od lekova koje prepisuje lekar, odnosno koji se nabavljaju u apotekama.

Kao sto sam ranije pomenuo, mnogi koji su krenuli od uporebe lekova protiv bolova zavrsilo je na mnogo tezim drogama, pre svega na HEROINU. U poslednjih nekoliko godina se u AMerici govori bukvalno o novoj heroinskoj epidemiji, koja je direktno povezana sa zloupotrebom lekova.

Postoje jasne veze koje upucuju na ovaj zakljucak. Kada su se FBI, DEA i policija pozabavile problemom zloupotrebe lekova, dosli su do otkrica da je sirom zemlje otvarano hiljade laznih ordinacija i klinika, koje su sluzile samo za prepisivanje lekova, odnosno podmirivanje onih koji su bili navuceni na lekove. Takodje, mnogi doktori su maksimalno olaksavali nabavku ovih lekova za svoje pacijente, koji su se stalno vracali po jos.

Kada su doktori sirom zemlje dobili instrukcije da se poostre uslovi za prepisivanje ovih lekova, ljudi koji su vec bili navuceni trazili su alternativu. Alternativa je pronadjena u heroinu. Kako su mnogi zavisnici naveli, ovo je bio veoma lak prelaz, jer je teze dobiti recept na crno, nego kupiti heroin na ulici. Plus heroin je jeftiniji. Tako je samo u period od sedam godina (od 2005. do 2012. godine) broj heroinskih zavisnika porastao sa 380.000 na 670.000, a poslednjiih nekoliko godina te brojke su jos dramaticnije.

Evo ga jedan citat iz jednog teksta:

“In 2012, New England Journal of Medicine published a study that found that "76 percent of those seeking help for heroin addiction began by abusing pharmaceutical narcotics, primarily OxyContin”.
Ono sto je jos gore, struktura zavisnika se skroz promenila. Ranije je nekako vazilo da je heroin droga koja se javlja u urbanim sredinama, u velikim gradovima i da je koriste mladi. Ali sada kako je dosla nova generacija heroinskih ovisnika koji su to postali nakon upotrebi lekova, heroin je dosao bukvalno u sva domacinstva, bilo da su ruralna ili urbana, jer je osnova bio prepisani lek, koji koriste svi.

Kada je u pitanju ovderdoziranje, daleko veci broj ljudi se predozira prepipsanim lekovima nego heroinom, kokainom pa i krekom, Procenjuje se da godisnje od overdoziranja prepisanim lekovima u Americi umre 46.000 ljudi. Kako su rekli u FBI, vise ljudi nego u pucnjavama bandi ili saobracajnim nesrecama.

Da bi se imalo uvid o kakvim se to “lekovima radi”, najbolje se ilustruje na leku koji se zove fentanil, za koji se smatra da je jedan od najadiktivnijih lekova. Skorasnja istrazivanja su pokazala da je fentanil cak 100 puta jaci od heroina koji se prodaje na americkim ulicama. Stavise, mogi narko dileri koriste fentanil da bi pojacali dejstvo heroina koji prodaju.

Fentanil je recimo lek od cijeg je overdoziranja umro muzicar Princ. Cak su i ruske specijalne snage koristile gas na bazi fentanila kada su oslobadjali taoce u pozoristu u Moskvi, gde su upali cecenski teroristi. U Evropi od fentanila se najvise predoziraju Estonci.

Dakle taj lek se opusteno koristi u medicini, makar u SAD. Ima on dobra dejstva kod anestezija i tu se ne dovodi u pitanje njegova delotvornost. Problem je kada on postane deo terapije pojedinca i kada za kratko vreme izazove zavisnost. Zajedno sa oksikodinom, vikodinom i masom drugih lekova, koji su adiktivniji nego ulicne droge, prepisuju se bukvalno svima, kao bombone, od dece do staraca.

Na primeru zavisnika od lekova u SAD, mozda se i najbolje vidi koliko je jak i beskrupulozan farmaceutski lobi, koji pod lekovima bukvalno proizvodi i prodaje drogu. Jedna od retkih kompanija koja je ikada kaznjena za poizvodnju leka koji izaziva zavisnost (Oksikodina u ovom slucaju) je kompanija Perdju (Perdue). Oni su 2007. godine pristali na dogovor da plate 600 miliona dolara odstete jer su pogresno naveli kupce o stvarnim rizicima upotrebe oksikodina. To je ujedno i najveca suma koju je neka farmaceutska kompanija platila u istoriji. Milionske sume su platili i direktori te kompanije, ali niko nije zaglavio zatvor.

Kompaniji se stavlja na dusu da nisu pratili negativne efekte koje izazivaju njihovi proizvodi, kao i da se nisu potrudili da prekinu ilegalnu distribuciju lekova, cak i kada su imali saznanja i bili u mogucnosti to da ucine. Pocetkom ove godine protiv ove kompanije je podignuta nova optuznica koja ih optuzuje bas za te stvari da i dalje ne cine nista da sprece ilegalnu upotrebu svojih lekova.

Onako kako je radila kompanija Perdju, tako su radile i danas rade, mnoge farmaceutske kompanije. Prodaju lekove koji izazivaju vecu zavisnost od najopasnijih droga, prodaju otrov. Ucestvuju u nelegalnoj distribuciji lekova. O stetnim posledicama ne izvestavaju niti upozoravaju javnost. Po mnogim brojkama, zloupotreba lekova je opasnija od klasicnih droga. Ovome treba dodati i cinjenicu da klasicne droge prodaju kriminalci, narko dileri, koji su uvek na udaru policije. Farmaceutske kuce, medicinske klinike, doktori nisu na udaru zakona, osim u ekstremnim situacijama kada se zaista dokaze da sa namerom ucestvuju u proizvodnji i distribuciji opasnih lekova koji izazivaju zavisnost.

Zvekete
Posts: 57
Joined: Sun Jan 31, 2016 1:43 am

Re: Bande

Postby Zvekete » Fri Apr 28, 2017 7:02 pm


niko
Posts: 512
Joined: Fri Jan 29, 2016 10:48 am

Re: Bande

Postby niko » Thu May 04, 2017 8:10 pm

ne mogu da nadju ni centa od El Chapovih miliona ili je to neki Vik Meki smotao u dzep :D

https://www.rt.com/usa/387034-us-seeking-el-chapos-billions/

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Thu May 04, 2017 9:00 pm

niko wrote:ne mogu da nadju ni centa od El Chapovih miliona ili je to neki Vik Meki smotao u dzep :D

https://www.rt.com/usa/387034-us-seeking-el-chapos-billions/


Najjaca recenica u tekstu koja objasnjava sve: “His money hasn’t been found, because he didn’t use the financial system,” :D

Bole kurac narko kartele da peru novac, posto u Meksiku ne moraju da dokazuju okle pare. Vlast zna da je od droge, oni znaju da je od droge, pa nema potrebe za nekim pranjem novca.

User avatar
Batke
Posts: 562
Joined: Thu Aug 18, 2016 8:29 pm
Location: Brdo

Re: Bande

Postby Batke » Mon May 08, 2017 4:30 am

Што се тиче ових лекова о којима је Рипер писао изгледа да у Србији се јавља полако тај проблем злоупотребе лекова. Сетите се оне девојке која је скоро нађена мртва у Миријеву мислим да се предозирала лековима за смирење у комбинацији са алкохолом. У задње време и млади почињу да краду тродоне од матораца и мешају их са алкохолом или енергетским напицима. (Ово најчешће раде Рејвери и Хипици, више мање та либерална омладина). Здравство нам је као што знамо веома корумпирано па се још лакше долази до рецепата за антидепресиве. Плус што код нас контрола рока трајања лекова ни не постоји. О пензионерима и старијима на Лоразепамима и Бенсединима да тек не причам.
Raspad sistema PFC Ex Mali Batica.

User avatar
Новосадиста
Posts: 222
Joined: Mon Feb 22, 2016 5:19 am
Location: Српска Атина

Re: Bande

Postby Новосадиста » Mon May 08, 2017 6:07 pm

Па мислим да си погрешио код овога, лоразепаме, бромазепаме, бенседине и тако то краду од матораца, а тродони се завршавају по улици као и сва остала гудра. Већима проблема у НС од 2009 па на вамо код клинаца су и произвели лекови у комбинацијом са алкохолом уз наравно разне опијате. Стање мозга буде сјебано и доста дуго након што се скину са тога, ако успеју...
стадион-место народног бунта!

mungos
Posts: 339
Joined: Mon Feb 01, 2016 10:43 pm

Re: Bande

Postby mungos » Mon May 08, 2017 8:05 pm

Којег скора, скоро се не родих

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Mon May 08, 2017 9:01 pm

Pazite, ovo sto sam pisao o stanju u Amerikama, hvala Bogu, nije bas uporedivo sa stanjem u Srbiji. Sta je sustina, americke farmaceutske kompanije napravile su brdo lekova koje imaju svojstva opijata, odnosno izazivaju zavisnost. To su pre svega lekovi protiv bolova. Dakle malo duzom upotrebom, ti postajes zavisan od njih, jer jednako deluju na receptore kao neke droge. Baza pojedinih lekova su opijati, bilo da je morfijum ili neka sintetika. Ti lekovi se prepisuju bukvalno od onoga kada te zaboli glava, stomak, zub, do sportskih povreda.

Mnogi sumnjaju da je americki zdravstveni sistem u stvari pod uticajem farmaceutskog lobija proizveo generaciju doktora koji bez preke potrebe olako prepisuju te lekove. Sami lekovi cak nisu toliki proble, vec kolicina koja se prepisuje, odnosno period koji se koristi. Kada malo procitate ili pogledate neke dokumentarce, videcete svedocenja tih narkomana koji su dobili za neke trivijalne bolove, tipa zub, da koriste lekove protiv bolova mesec dana. Tih mesec dana je bilo dovoljno organizmu da postane zavisno od tih lekova, ali i da podigne prag tolerancije, tako da pocetna propisana doza odavno nije dovoljna.

U Srbiji tesko da ce se neko navuci na diklofen, brufen ili kafetin. A to je rang lekova koji se prepisuju ovde. Ne govorim ovde o nekim jakim lekovima koji se daju u slucaju nekih teskih bolesti, to su posebni slucajevi.

Sa druge strane, svaki lek je u svojoj osnovi otrov, zavisi samo kolicina koja se daje. Americki lekovi jesu u osnovi lekovi, ako se koriste u normalnim dozama i u tacno navedenim situacijama. Sa druge strane, moze se predozirati i od andola, ako popijes nekoliko desetina tableta.

To sto klinci kod nas koriste bensedine i slicna sranja u kombinaciji sa alkoholom je opasno, ali nije toliko zabrinjavajuce. Ovo cu da obrazlozim time sto oni verovatno nisu navuceni na ta sranja, vec zele da ih koriste kako bi se proveli ili nesto slicno.

Inace jedan drugar dok je studirao medicinu (danas je doktor), bio je u jednom periodu u fazonu alkohol i bensedini. On mi je objasnio da se prvo uzimia alkohol, on siri krvne sudove, pa onda bensedin, da bolje udje u krvotok, da te bolje radi, pa onda nastavis sa alkoholom. Mada mislim da je slicno obrazlozenje, samo mnobo slikovitije, dao i Petar Bozovic u onom filmu :D

User avatar
Batke
Posts: 562
Joined: Thu Aug 18, 2016 8:29 pm
Location: Brdo

Re: Bande

Postby Batke » Mon May 08, 2017 9:07 pm

Новосадиста wrote:Па мислим да си погрешио код овога, лоразепаме, бромазепаме, бенседине и тако то краду од матораца, а тродони се завршавају по улици као и сва остала гудра. Већима проблема у НС од 2009 па на вамо код клинаца су и произвели лекови у комбинацијом са алкохолом уз наравно разне опијате. Стање мозга буде сјебано и доста дуго након што се скину са тога, ако успеју...

Овде у Београду је мало другачије не знам како је код вас равничара. :mrgreen:
То јесте овде такође антидепресиве краду од матораца али код нас што се тиче тродона има различитих случајева. Некоме је ћале лекар или апотекар, па се тако најчешће завршава (овде у Београду). Нисам нигде чуо да неки дилер овде ваља тродоне и шта ти ја знам. Ми Београђани то радимо на финији начин :mrgreen:
Па пази Рипер није то нимало наивно као што ти се чини. По неком медицинском гледишту и алкохол је отров (ЈЕРЕС) комбинација два отрова није нимало наивна плус знајући те клинце који конзумирају. Не конзумирају они то само када излазе у град већ неки то раде чим се и сами изнервирају, пред испит итд итд... Још горе је када се меша тако нешто са Гуараном или другим енергетским напитком је Кофеин убразава рад срца те још више крви јури кроз крвоток и дејство лека се боље апсорбује, што значи да се апсорбује и отров. Није нимало наивна прича.
Raspad sistema PFC Ex Mali Batica.

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Mon May 08, 2017 9:26 pm

Batke, kapiram sta kazes, mozda sam malo losije opisao stanje kod nas, ali pokusavam da ti kazem da stanje nije ni priblizno isto kao u SAD, valjda zbog prirode lekova. U Srbiji tesko mozes postati narkoman slucajno, tako sto preteras sa lekovima protiv bolova. U Americi mozes. Ovde dakle ne govorim o situacijama gde se klinci dokopaju nekih lekova, nego gde doktor prepise i od tebe posle nekog vremena pravi narkomana.

Takav trend je u Americi najgori, statisike govore da je u jednoj dekadi broj valjda ucetvorostrucen. Dakle to su normalni ljudi, ne klinci koji su zeleli da se urade.

Da jos jednom rekapituliram, ovo sto sam pisao u SAD ne obuhvata klasicne narkomane. Ko zeli da se uradi smislice ko zna sta da proguta, usmrce, ubrizga. Ovde se govori o ljudima koji su pili obicne lekove u prepisanim dozama, od kojih je jedan veliki deo prvo postao zavisan od njih, a onda presao na lakse dostupan i jeftiniji heroin.

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Mon May 22, 2017 1:49 pm

Da se vratimo jos na Ameriku, neprestani izvor inspiracije kada je u pitanju krimina. Kao sto je poznato Amerika, tacnije gradjani SAD su najveci konzumenti svih vrsta droge, odnosno SAD je najvece narko trziste na planeti. U prethodnom postu sam pisao o prepisanim lekovima koje od obicnih ljudi stvaraju narkomane, a u nekim ranijim postovima pisano je i o kreku i o heroinu i kokainu.

Da ovde ne ponavljam neke stvari iz narko istorije SAD, pomenuci samo 1971. godinu, kada je predsednik Ricard Nikson zapoceo rat protiv droga poznatiji kao “war on drugs” koji i danas traje. Sam taj rat protiv droga bice predmet nekog drugog posta, jer je situacija kompleksna, a 2012. je neki komitet ocenio da je tajj rat izgubljen, a da je vise od cetiri decenije rata protiv droge stvorilo podeljeno drustvo kakvo danas vidimo u SAD. Kao sto rekoh, to ce biti deo neke druge price. Ovde cu malo pisati o jednoj od posledica tog rata, a to su zatvori, tacnije pojavi privatnih zatvora u SAD.

Mnogima nije poznato da je SAD zemlja gde postoje privatni zatvori. Da neko ne stekne pogresnu sliku, da su to zatvori gde se drze neki robovi i slicno, pod privatnim zatvorima podrazumevaju privatne kompanije koje grade i upravljaju zatvorima. Znam da je iz perspektive nas u Srbiji, privatni zatvori zvuce nestvarno, ali oni su realnost.

Ekspanzija privatnih zatvora u SAD pocela je 80ih godina, kada se rat protiv droge zahuktao. Inace rat protiv droge se zahuktao tako sto su uvodjeni stroziji zakoni i za dilovanje i za posedovanje narkotika, tako da su mnogi koji bi dobijali uslovne robije, zavrsavali u zatvorima. Za kratko vreme kapaciteti americkih zatvora su bili nedovoljni da prime sve nove zatvorenike.

Pragmaticni Amerikanci su u pomoc pozvali privatni sektor, prvo za gradnju, a onda i za upravljanje zatvorima. Danas je to biznis koji obrce milijarde, a sve vise se govori o tome kao o “American prison industry”, kao o jednoj od grana privrede.

Ovde cemo malo samo da se pozabavimo statistikom. Amerika trenutno ima oko 2,3 miliona zatvorenika, najvise na svetu. POstoje razlicite komparacije da li je to vise nego Rusija (po procentu) itd, poslednji podaci nekih grupa govore da je to vise nego sto imaju Rusija i Kina zajedno. Da li je zaista tako nije toliko bitno, jasno je da je brojka ogromna. Jedan zanimljiv podatak govori da procentualno Amerika ima vise crnaca u zatvorima nego sto je imala Juzna Afrika za vreme aparthejda.

Uglavnom, americki zatvorski sistem cini 5.000 zatvora, najvecim delom drzavnih, ali sve vise i privatnih. U privatnim zatvorima nalazi se oko 135.000 ljudi, odnosno oko osam odsto ukupne zatvorske populacije. Ta brojka je duplirana u poslednjih deset godina, a ima tendenciju daljeg rasta.

U americkoj kako kazu, “prison industry”, dakle u zatvorima radi oko 750.000 ljudi, vise nego u auto industriji. A kakva je to prilika za privatnike najbolje govori podatak da na godisnjem nivou, na zatvorski sistem SAD izdvoji oko 75 milijardi dolara. Samo dve najvece privatne korporacije koje imaju privatne zatvore zaradjuju godisnje oko 4 milijardi dolara, tako da vidite koji je red velicina u pitanju.

Prvi put gde sam ja procitao o privatnim zatvorima bilo je u knjizi Stivena Kinga, gde je on deo price smestio u privatni zatvor za maloletnike. Opisana je situacija kako negde u nedodjiji lokalni sudija olako maloletnike salje u zatvor i za najmanje prekrsaje, jer tako zatvor zaradjuje novac, koji daje i tom sudiji, itd… Iako je knjiga horor-fantastika, King uvek dobro opise te neke situacije koje vladaju u Americi.

Dakle kako zaradjuju privatni zatvori? Privatni zatvori uzimaju drzavni novac, odnosno novcem americkih poreskih obveznika. Dok je drzava naglim povecanjem broja zatvorenika, takozvanim “prison boom” bila u problemu sa smestajnim kapacitetima, privatni sektor je tu video priliku da pokupi kajmak. Dakle privatne kompanije su, kao sto je pomenuto, izgradile zatvor, zatim upravljale njiime. Placene su najcesce po zatvoreniku, tako da, sto vise zatvorenika, to bolje.

Pozitivne strane postojanja privatnih zatvora su te sto je, verovali ili ne, za drzavu to i dalje jeftinije nego da su same izgradile zatvor kojim upravljaju. Jednostavno u SAD smatraju da je drzava los gazda i gledaju da se povuku odakle god je moguce i da prepuste privatnom sektoru koji posluje po trzisnom principu. Tako je i u ovom slucaju. Drzava koja placa privatnom zatvoru po pojedincu u stvari ustedi novac iako na prvi pogled ne deluje tako.

Problem je u tome sto u prilog postojanju privatnih zatvora ide jedino taj ekonomski momenat i nista druge. Mnogo je vise mana nego koristi. Imajuci u vidu da privatnim zatvorima upravljaju privatne kompanije, koje naravno gledaju da sve prevedu u profit, cuvari u privatnim zatvorima su slabije placeni i najcesce ih nema dovoljno. Kadrovski problem je jos izrazeniji ako se ima u vidu cinjenica da se ekipe strazara, zbog malih plata, cesto menjaju, odnosno da cesto dolaze novi neobuceni kadrovi.

To naravno ima uticaj na bezbednost u tim zatvorima. Istrazivanja su pokazala da su nasilni incidenti 65 odsto veci u privatnim zatvorima nego u drzavnim. Zbog neobucenog i nedovoljnog broja strazara, povrede, ubistva, silovanja i sve ostalo, daleko su vece u privatnim zatvorima.

Zbog svega navedenog, postoje veliki otpori raznih udruzenja gradjana koje se zalazu za ukidanje privatnih zatvora. I pored velike medijske kampanje protiv privatnih zatvora, procenjuje se da ce oni u naredno period dalje rasti. Razloga je vise, ali osnovni je taj sto se ocekuje da ce u narednim godinama doci do povecanja broja zatvorenika.

E sad, ovo je veoma zanimljiva stvar i ovde cu se malo vratiti na famozni “war on drugs”, rat protiv droge. Kada je 1971. godine poceo famozni “rat” u prvih devet godina nije zabelezen nesto dramaticno veci broj hapsenja. Ali od pocetka 80ih godina jeste. Nisu americki kriminalci dramaticno porasli u broju u tom periodu, vec je, kao sto sam pomenuo, doslo do promene odredjenih zakona, koji su ostrije kaznjavali i dilere i korisnike droge. I ne samo droge, u medjuvremenu su zakoni predvidjali daleko ostrije kazne za mnoga druga krivicna dela. Naravno, dolazak novih droga, poput kreka, raznih narko epidemija koje su preko noci unistavale krajeve i dovodile do povecanja broja dilera i narkomana doprinele su tome.


Ipak, americki pravosudni sistem od pocetka rata protiv droge ima tendendiju da ostro udari pre svega po crnim prestupnicima pa onda po svim drugim manjinama, pa tek onda po belcima. Ovde sam posebno naglasio crnce, iz razloga sto je po nekoj statistici ustanovljeno da je na isti broj prestupnika (bilo da su dileri ili uzivaoci) na jednog koji je uhacen sa kokainom u zatviru 10 koji koriste krek. I ovde mislim na slucaj da imas po 10 u obe kategorije, devet sa kokainom ce dobiti kazne koje nisu zatvorske, dok ce svih deset sa krekom dobiti zatvor. Imajuci u vidu da je krek “kokain za siromasne” i da je to droga koja je pre svega prisutna u crnackim krajevima, a da je kokain droga bogatih, jasna je paralela.

Praksa olakog slanja u zatvor kritikovana je od mnogih udruzenja, koja smatraju da se od SAD pravi zatvorsko drustvo . Kako kazu cilj svake drzave bi trebalo da bude da smanji zatvorsku populaciju, a ne poveca.Oni smatraju da su moge privatne korporacije koje upravljaju zatvorima lobirale za dalje poostravanje zakona, kako bi ljudi lakse dobijali (i duze) robije, odnosno kako bi oni imali novu “klijentelu”.

Kako su americki zakoni i sudska praksa, kada je u pitanju droga, vec dovoljno strogi, za priliv novih zatvorenika otvorila se nova sansa. A to je ilegalna emigracija. Tako se dnevno na granici sa Meksikom uhvati od 200 do 400 ilegalnih migranata. Mnoge privatne kompanije koje upravljaju zatvorima su lobirale kod federalnih drzava (Teksas, Arizona itd), da poostre drzavne zakone, koji bi omogucili da se ilegalni emigrant sto duze zadrze po zatvorima. Ranije su posle par dana svi koji su uhvaceni, vracani preko granice ka Meksiku, medjutim, sada ostaju i po nekoliko nedelja, meseci pa i godina u ekstradicionom pritvoru. Svaki dan koji duze ostaju, to je vise novca koje drzava daje zatvoru za tog pritvorenika. Zbog toga je doslo do masovne gradnje privatnih zatvora na u drzavama koje se granice sa Meksikom.

Zanimljivo je da se na lokalnim izborima privatne zatvorske kompanije javlljaju kao donatori upravo onih politicara koji se zalazu za poostravanje emigracione politike, odnosno za duze i ostrije kazne za sve one koji su ilegalno usli u zemlju. Imajte na umu da se ovde ne govori o klasicnim kriminalcima, ovo su obicni ljudi, koji poostravanjem zakona, zaglavljuju robiju mnogo duzu nego sto je ozbiljnost zlocina. Taj lobi je toliko jak da je dosao do toga da vec moze da lobira i u Kongresu i da se njihov glas cuje i u Beloj kuci.

Dakle za kompanije koje grade i upravljaju privatnim zatvorima idealno je stanje u kojem se broj zatvorenika povecava.u nedogled i da su robije vremenski duze.

Inace nisu samo drzavni novci jedini izvor prihoda u tim zatvorima. Imajuci u vidu da su u pitanju ogromni zatvorski kompleksi, u privatnim zatvorima su otvoreni ozbiljni biznisi, proizvodni pogoni, farme i slicno. Dakle pronadjen je nacin da se dodatno prihoduje. Na raspolaganju imaju veoma jeftinu radnu snagu, procenjuje se da zatvorenici rade za 60 centi ili najboljem slucaju 5 dolara dnevno. Nije to bas klasican robovski mukotrpan rad, cak su mnogi zatvorenici zadovoljni, jer im brze prolazi vreme nege da vise od 20 sati budu zatvoreni u celiji.

Problem je sto takav nacin poslovanja unistava male i srednje kompanije koje se suocavaju sa nelojalnom konkurencijom. Imajuci u vidu da privatni zatvori imaju na raspolaganju veoma jeftinu radnu snagu, oni su u daleko boljem polozaju da njihovi proizvodi budu konkurentniji na trzistu. Pojedini ekonomisti to uporedjuju sa situacijom kakva je recimo u Kini, Bangladesu i slicnim zemljama gde postoji masovna proizvodnja a gde je cena rada mizerna.

Na kraju, sustina je ta da su privatni zatvori buducnost Amerike. Naravno nikada citav zatvorski sektor nece biti u rukama privatnika, al ice svake godine sve veci procenat zauzimati upravo privatni zatvori. Zanimljivo je da su privatni zatvori veoma primamljivi za lokalne zajednice. Svi ogromni zatvorski kompleksi obicno se grade u nekim nedodjijama. Svaki zatvor mora imati zaposlene. Ti zaposleni ilii zive u obliznjim mestima, ili iznajmljuju stanove, ili im se uredjuje transport.

Privatni zatvori godisnje upumpaju vise stotina dolara u lokalnu ekonomiju. Procenjeno je da na 100 zatvorenika dolazi do otvaranja 26 novih ranih mesta. Uglavnom privatni zatvori imaju pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju, na zaposljavanje stanovnistva, takom da se mnogi utrkuju ko ce pre da privuce kompanije da grade zatvore. Kada je takva percepcija javnosti, onda se sve manje postavlja pitanje bezbednosti u njima.

User avatar
јахач магле
Posts: 340
Joined: Sat Feb 13, 2016 10:08 pm

Re: Bande

Postby јахач магле » Mon May 22, 2017 5:17 pm

Свака част Риперу, озбиљан текст.
Да ли у том њиховом правосуђу постоји неки систем како се заглави у који затвор, или како ти се заломи? И да ли држава има икакву контролу, типа неке инспекције, провере?
...Сијају звезде као очи конобарице...

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Tue May 23, 2017 8:52 am

O americkom pravosudnom sistemu mozda ce bolje pricati neko poput Rodje. Ovde je ostavljen i link za onaj odlilcan dokumentarac gde je lik nevin lezao 17 godina u zatvoru, zahvaljujuci sprezi oplicije, tuzilastva i sudova. Imate stotine filmova, serija, koje su pokrile skoro sve aspekte americkog pravosudja.

U principu americko pravosudje je jako ozbiljna institucija. U njemu mozete naci primere takve korupcije ili nelogicnosti, prema kojima bi i odluke nasih sudova bile smesne. Ali to su izuzeci, zastrasujuci izuzeci.

Ali ono sto cete naci u mnogo vecoj meri, to je integritet sudija, otpornost na bilo kakve pritiske. Neprikosnovenost sudije u donosenju presuda. Da ne pominjem americko ustavni sud, ciji su clanovi bukvalno kao neka mala bozanstva.

Amerikanci su sami rekli za svoj pravosudni sistem, nije savrsen, ali funkcionise.

Kada je u pitanju tema bandi, kriminala, pa i rasizma, primetna je tendencija da se odredjene manjinske grupe osude na mnogo strozije kazne. U sustini to govori da u americi sistemski rasizam, negde od 70ih godina ne postoji, jer su do tada ukinuti i poslednji diskriminatorski zakoni, ili neki podzakonska akta koja su decenijama postojala.Ali tumacenje zakona je takvo da u velikoj meri omogucava diskriminatorske presude. Dakle nema sistemskog rasizma, ali se diskriminacija itekako ispoljava u stvarnom zivotu.

Ovde cu se vratiti na rat protiv droge. Pravosudje je veoma bitan deo toga. U tom ratu, bilo je toliko nelogicnosti, neverovatnih presuda kakvih nema ni u Africi. Mnoge organizacije smatraju da su u velikom broju slucajeva krsena osnovna ljudska prava, a da je kolateralna steta, gde su nevini pretrpeli neku stetu od drzave, ogromna. O ovome cu pisati kasnije, jer je zaista zanimljiva tema i u tim nekim trenucima ucini ti se da u Somaliji ima vise pravde nego tamo.

Ali opet, u globalu, americki pravosudni sistem je zaista u punom smislu te reci posebna grana vlasti, kao sto treba da bude u normalnoj drzavi.

Сотир Миливојевић
Posts: 14
Joined: Mon Jun 13, 2016 8:58 pm

Re: Bande

Postby Сотир Миливојевић » Tue May 23, 2017 10:55 am

Prelistao sam poslednjih par strana i vidim da nije mnogo napisano o Cikagu i tamosnjim bandama.
Ako jeste izvinjavam se na ponavljanju, proveo sam tamo par meseci 2010te..ono je jezivo na sta neki delovi grada lice. Iz znatizelje sam sa jednim prijateljem otisao na south side i bukvalno bio spreman da se oprostim od zivota kad sam video okolinu. Sreca pa taj moj zna neke likove tamo inace ne znam kako bi i on to preziveo. U tom delu grada koji je inace ogroman ne mozes da vidis belca. Ako nekog natera posao tuda, prolece kolima kao metak. Sve zaraslo u korov, daske po prozorima ekipe po coskovima. Sto je najjace od svega to je smo deo Cikaga, da ne pomonjem west side, pa north i famozne Latin Kings koji su mozda i najveca banda u SAD.

Ako neko ima slicnih iskustava i prica iz Cikaga voleo bi da podeli ovde.

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Tue May 23, 2017 11:31 am

Nismo zaboravili Cikago, pisali smo malo o tome koliko smo znali :D . Ali brate pa bio si tamo, daj pisi malo detaljnije kako to izgleda iz prve ruke. CIkago je zloglasan grad kada su bande u pitanju. Ubistva procentualno imaju daleko vise nego Njujork. Situacija tamo nije ni blizu smirivanja.

Pisao sam na pocetku inace, Cikago je bio grad gde su crnci sa juga, po ukidanju robovlasnistva, najvise dolazili. U vise talasa su naseljavali delove grada, tako da tamo postoji famozni "The Black Belt of Chicago". Takodje Cikago je imao famozne projekte "RObert Taylor Bulidings", gde je u nekih 26 solitera sakupljena sva crna sirotinja iz mnogih drugih delova grada. Ti projekti, dok nisu sruseni, bili su pravi inkubator za bande.

Daj pisi da li si zalazio jos u te zajebane delove, kako razlikujes kada si usao u neki zeznuti deo grada. Iskren da budem, od svih gradova u SAD, kada su u pitanju bande, Cikago je daleko najinteresantniji.

Сотир Миливојевић
Posts: 14
Joined: Mon Jun 13, 2016 8:58 pm

Re: Bande

Postby Сотир Миливојевић » Tue May 23, 2017 2:04 pm

Ne znam kako da pocnem a da to ima nekog smisla i reda ali ajde da napisem koju valjda ce biti zanimljivo nekome.

Pre samog dolaska u Cikago, bio sam na jednom turistickom ostrvu na Floridi koje ima max 10 soma stanovnika. Ovo pisem jer pokusavam da izvucem neku paralelu. Dakle i u tako malom mesto, veoma popularnom postoji par ulica u kojima stoje ulicni znakovi na kojima pise upozorenje za Crime area. Sta onda napisati za Cikago koji ima 10 milona stanovnika.

Nama je Cikago poznat po velikom broju nasih koji zive tamo, te smo ubedjeni da je to nas grad i da smo mi nekakve face tamo. Tek kada dodjete u Chi skapirate njegovu velicinu i surovost. Mozda gresim ali moj licni utisak je da je bar trecina grada zajebano podrucje, ako ne i vise. Pa sad vidite koliko bi to obuhvatilo stanovnika.
Nasiroko poznat je Chichago south side, gde vecinu stanovnistva cine afro ameri. Rekoh vec da sam samo jednom iz zezanja krenuo tamo sa prijateljem koji ima neka posla pa me poveo. Nisam smeo da izadjem iz auta, i molio sam Boga da sto pre zavsrsi to sto ima i da odjebemo. Taj moj prijatelj igrom slucaja je upoznao neke crnce , kojih ima 4,5 rodjenih burazera, i da mu nije bilo njih ne bi smeo da prismrdi tamo. A burazeri klasika, kajle, dzip sa rotirajucim felnama...sve gledam to iz kola i ne verujem. Na sve to sam cuo da su negde te godine crni ubili nekog naseg gradjevinca koji je renovirao neku kucu. Upali da mu otmu alat i pare, tako neka jeziva prica.
Zapadni deo grada takodje vazi za zajebano mesto i vizuelno je slican ovome sto sam opisao.

E sad kraj u kojem sam ja bio tih par meseci je prica za sebe.
Albany park, pripada severnkm delu grada i naseljen je 80% Meksikancima. I sta drugo nego da ce tu negde da se ugnezdi i neka banda. Tek pred kraj boravka tamo sam ukapirao sta znace cudni znakovi , krune i kraljevi kojie je neko nazvrljao po sporednim ulicama i garazama. Slag na tortu su scene kada me u sporednoj ulici startuje lik sa kolima da kupim nesto od robe...a unutra kamere , laptopovi,fotoaparati i svasta nesto, par dana kasnie murija istreaa liku iz kaca ispred moje zgrade kesice sa praskom :-). Naravno pandurske sirene desetominutna pojava.
Stekao sam neki utisak da su Meksikanci i Latinosi kao narod mnogo gotivniji od crnaca a sa druge strane su im bande mnogo zajebanije. Vecina tig stanovnistva cuti i posteno rmba da bi se prehranila i stekli neku kintu, dok sa druge strane crnci bleje i zabole ih za sljaku plus procentualno ce vise da cimaju slucajne prolaznike, pljackaju itd. Moj neki utisak. Mada mislim da u ovoj bandi Latin kings ima i crnih clanova. Opet nekko sam stekao utisak da se medjusobno crnci i latinosi ne podnose. Jednom prilikom je u to mom kraju iz metroa izletela crna ekipa, njih 7-8 svi bez majica, i krece opsti metez i galama. Naravno pocinje i grupisanje lokalnih Mehosa... sklonio sam se brzo odatle.
Zanimljivo je i to da tu negde u blizini postoje i burzujski krajevi ali to ekipama nije privlacno i uopste ne zalaze tamo.
Evo ovako nabacano nekoliko utisaka. Sad sam provalio neki sajt koji prikazuje stopu kriminalitea u gradu po krajevima i sta se tacno desava, pa koga zanima neka baci pogled.


http://crime.chicagotribune.com/chicago ... boldt-park

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Tue May 23, 2017 2:23 pm

Tako matori, to je vec nesto, iz prve ruke da cujemo ono o cemu citamo ili gledamo. Koliko sam citao, svi utisci koje si preneo su tacni. Pisali smo ranije o tome. U ovom trenutku latino bande su daleko agresivnije, opasnije i organizovanije od crnackih. Sa jedne strane razlog tome je sto je latino populacija trenutno druga manjinska populacija u SAD, gde su presisali crnce. Druga stvar je sto ta populacija raste daljom ilegalnom emigracijom i visokim natalitetom, dok je crnacka populacija trenutno poznata po ogromnom broju abortusa.

Treca stvar je sto su latino bande sve povezanije, mnoge imaju veze sa meksickim kartelima, laksi pristup drogi i slicno. Sada kada se osecaju toliko jake oni istiskuju i crnacko stanovnistvo i bande iz tradicionalno crnackih krajeva. Ovde cu samo navesti primer Kamptona u Los Andjelesu, nekada najpoznatijeg crnackog geta, gde su nastale mnoge rep grupe poput NWA. Danas je to kraj naseljen latinosima u kojima caruju latino bande, a gde su crnacke bande skoro istisnute.

O netrpeljivosti crnacva i latinosa svedoce mnoge americke sluzbe bezbednosti. Policajci sa terena govore da je u toku rasni rat izmedju latinosa i crnaca, gde su latinosi ti koji su agresivniji i koji napadaju crnce. Latinosi su cak i po brutalnosti daleko ispred crnaca. U napadima oni ne prezaju da ubijaju obicne gradjane. Bilo je nekoliko slucajeva gde su napadali obicne ljude u krajevima, mislim da su u nekojo picki materini u Los Andjelesu iz cista mira ubili crnu devojcicu na biciklu, kako bi zastrasili crnce koji tamo zive. Sa druge strane, mnoge crnacke bande se sve cesce udruzuju ili makar sklapaju primirja kako bi mogli da pariraju latinosima. Ovde pre svega mislim na famozne Kripse in Bladse, gde su u pojedinim krajevima stavili nesuglasice po strani kako ih latinosi ne bi oduvali.

Ima tu jos mnogo toga, dosta je pominjano na prethodnim stranama, a dosta jos ima da se pise. Latin Kingsi su verovatno najmasovnija banda koja postoji u SAD. Imaju vise desetina hiljada clanova, samo su nastali u Cikagu, a prosirili su se na obe obale. Ipak, po onome sto sam citao i gledao, ima i zajebanijih itd…

Nexon
Posts: 2370
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Bande

Postby Nexon » Tue May 23, 2017 3:14 pm

Црнци у Калифорнији су изоловани. Њих уопште нема пуно осим у тим неким изолованим гетоима око Лос Анђелеса и Оукленда. Има их у целој Калифорнији око 5-6% и далеко су испод белаца, латиноса и азијата у укупној популацији Калифорније. Латиноси се ослањају на Мексико. Док црнаци имају огромну празнину између њихове базе на југо-истоку САД и западне обале тзв. Средњег-запада где црнаца практично нема.
Слична прича је за Чикаго.
Њима је теже да развијају продају нелегалних ствари од Латиноса јер зависе од беле мафије и латиноса за робу. Њима остаје да се баве растурањем по улици. То је лепо приказано у серији Wire, мада је тамо у питању Источна обала тј. Балтимор.
Већина црне популације живи у бившим конфедералним државама на југо-истоку, где су довођени као робови да раде на плантажама, и то су најсиромшании крајеви САД, заједно са уништеним Детротом, Са тог југо-истока су се ширили, углавном после светских ратова према северу и западу.

Проблем црнаца је што су дебили који нису способни да направе јаку организацију ако им то неко не направи са стране и зато страдају нарочито са својим дебилним ставом и понашањем. Примера ради у Калифорнији, они мрају да се држе или ће нестати али то не иде тако лако код њих.

Наравно да ниједан од тих несрећника не сме да улази у богате, углавном беле, крајеве и да прави срања. Прво би га држава урнисала а онда и разна бела мафија која контролише те крајеве. Имаш нешто слично у околини Детроита, богате беле крајеве, где црнци не залазе јер су неколико пута завршили у кесама од стране италијанске мафије.

Racially concentrated areas of affluence, by the researchers' definition, are census tracts where 90 percent or more of the population is white and the median income is at least four times the federal poverty level, adjusted for the cost of living in each city. Racially concentrated areas of poverty, by contrast, are census tracts where more than 50 percent of the population is non-white, and more than 40 percent live in poverty.

Detroit has 55 racially concentrated areas of affluence and 147 racially concentrated areas of poverty, according to the research, done by Ed Goetz, Tony Damiano, and Jason Hicks. Detroit's racially concentrated areas of affluence are just 1.1 percent black. Its racially concentrated areas of poverty, by contrast, are 76 percent black.


Боље да причате о мафији која се зове у Детроиту-Detroit Partnership, него о тим дебилима што се убијају за пар $ по улицама јужног Чикага и који не значе ништа. А, добрим делом су сами криви за то иако они стално вичу-расизам и узимају социјалу и сан им је да појебу неку плавушу и тако се освете белцима. Ето, тако они размишљају, част појединцима. За разлику до њих Азијати само расту у утицају јер се понашају другачије. Чак и Латиноси. Овим црним несрећницима ни Обама, кога су белци поставили, није могао значајније да помогне иако се трудио али они такви какви су га на крају уништили са оним Black-live matters и нередима. Дебили.

Ако нађем времена написаћу како је мафија(италијани и јевреји) помагала војсци САД у Другом светском рату и како су награђени после.

User avatar
lost&found
Posts: 1105
Joined: Wed Feb 03, 2016 10:40 pm

Re: Bande

Postby lost&found » Tue May 23, 2017 11:47 pm

Сотир Миливојевић wrote:Prelistao sam poslednjih par strana i vidim da nije mnogo napisano o Cikagu i tamosnjim bandama.
Ako jeste izvinjavam se na ponavljanju, proveo sam tamo par meseci 2010te..ono je jezivo na sta neki delovi grada lice. Iz znatizelje sam sa jednim prijateljem otisao na south side i bukvalno bio spreman da se oprostim od zivota kad sam video okolinu. Sreca pa taj moj zna neke likove tamo inace ne znam kako bi i on to preziveo. U tom delu grada koji je inace ogroman ne mozes da vidis belca. Ako nekog natera posao tuda, prolece kolima kao metak. Sve zaraslo u korov, daske po prozorima ekipe po coskovima. Sto je najjace od svega to je smo deo Cikaga, da ne pomonjem west side, pa north i famozne Latin Kings koji su mozda i najveca banda u SAD.

Ako neko ima slicnih iskustava i prica iz Cikaga voleo bi da podeli ovde.


Downtown LA ima delove koji izgledaju kao ratna zona, zalutao sam u par navrata uopste nije prijatno. Ono sto mi je najjcudnije je da svega par blokova razdvaja normalne i "opasnije" krajeve. Ipak to nije nista nasuprot delova Koreatowna (gde su 18th Street i Marra Salvatrucha nastali) i delovi South Central-a. Tu je i Compton, mada mislim da su ovi prethodno pomenuti delovi gori. Trudim se da izbegavam te delove, s druge strane planiram da idem u Guatemalu :mrgreen: . Nadam se da necu imati materijala za ovu temu ako odem.

Sto se Cikaga tice, bas sam se odusevio gradom kad sam otisao, i ja sam imao percepciju da je to neka mala Srbija :lol: . U sustini skroz kul grad s jedne strane, s druge kriminal i vremenski uslovi mogu biti poprilicno surovi.


Return to “Само опуштено”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 19 guests