Bande

Разонода, спорт, музика, филмови, серије, занимљиви клипови...
riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Fri Jun 02, 2017 10:43 am

Iako sam hteo da prvo pisem o famoznom “ratu protiv droge” u Americi, to ce jos malo da priceka jer mi je ovih dana nesto drugo privuklo paznju. U nekim videima gde se upozorava na opasnost od masovne emigracije koja dolazi u Evropu, pominje se da je Sicilija, kao jedno od mesta gde migrant prvo dodju, na velikom udaru i da je protiv migranata pocela da se bori i sicilijanska mafija, koja se sada oseca ugrozenom.

Nasao sam u nekim tekstovima apokalipticna predvidjanja da ce uskoro poceti veliki rat Koza Nostre i africkih migranata koji masovno dolaze u Siciliju. Iako mnogi nastavljaju put dalje ka severu Italije i drugim zemljama EU, mnogi smatraju da se previse migranata zadrzava na Siciliji.

Nedavno je bio i neki incident kada je jedan mafijas roknuo u glavu nekog Nigerijca. Pucnjavi je prethodila neka svadja i tuca africkih migranata i grupe za koju se pretpostavlja da je povezana sa mafijom.

Stavise, u jednom tekstu u britanskom “Daily Mail” (smece jedno 100 puta gore od Kurira, Informera i Blica zajedno) od mesec dana, citiraju se izjave gradonacelnika Palerma Leoluka Orlanda, gde on kaze da Palermo vise nije evropski niti italijanski grad, da je to sada bliskoistocni grad poput Istanbula ili Bejruta (verovatno ne znajuci da se Carigrad nalazi delom u Evropi, delom u Maloj Aziji).

I to nije sve, citirana je i sledeca njegova izjava (prevescu je najbolje sto umem): “U proslosti, mafija je bila mnogo jaca i sprecavala je migrante da udju u grad. Do svoje 30te godine nikada nisam video afrikanca ili azijata u Palermu”. Dakle jasno je da se gradonacelnik Palerma sa setom seca vremena kada je sicijijanska mafija bila jaca i kada je sprecavala poplavu migranata u gradu.

Povod citavog teksta bio je upravo pokusaj ubistva nigerijca, koga je mladi mafioso pokusao da rokne. Kazem pokusao, jer ga je overio u vugla, ali nigerijac preziveo. Uglavnom kako dalje ide prica, lik koji je upucao nigerijca cak nije ni clan mafije, vec lokalni bos koji pokusava da se nametne kako bi usao u mafiju. Mnogi ga opisuju kao zivotinju, koja jedino zna za nasilje. Lik je sa namerom upucao coveka, jer je zeleo na duzu robiju, kako bi u potpunosti prosao mafijasku “skolu”.

Uglavnom teza je postavljena da ce uskoro mafija ratovati sa migrantima, jer im ovi unistavaju biznis, instalirajuci sopstvene kriminalne gangove na tradicionalnoj teritoriji koju kontrolise Koza Nostra.

Gledajuci spolja, ili ostavsi samo na tom tekstu iz Dejli mejla, moglo bi se reci da ima smisla. Problem je u tome sto je istina potpuno drugacija.

Nije sporno da se masovan priliv migranata oseca na Siciliji. Na Siciliju ne dolazi toliko Sirijaca, koji koriste druge rute, na italijansku obalu dolaze pre svega migrant sa severa Afrike i iz Nigerije. Nigerijcki su poznati kao narod sa jednom od najmasivnijih migracija, ima ih bukvalno svud po setu. To im je omogucilo da se organizuje veliki broj ozbiljnih bandi koje koriste migraciju pre svega za krijumcarenje.

Nigerijci su jedni od najbitnijih karika i u svercu heroina sa Bliskog istoka za Evropu i SAD i u svervu kokaina iz Juzne Amerike u Evropu.

Kada je u pitanju Sicilija, gangovi koji su dosli iz Nigerije brzo su uspostavili partnerski odnos sa Koza Nostrom. Ovde je potrebno znati da kada su u pitanju bande i kriminal, tu nacionalna, verska, etnicka pripadnost pada u drugi plan, sve je podredjeno zaradi. Imamo primere da ce nasi krimosi rado saradjivati sa siptarijom ako mogu da zabodu lovu. Nema tu ljubavi, ideologije, patriotizma i slicnih zajebancija. U krajnjem slulcaju, ko je gledao “Americka istorija X” zna o cemu pricam.

Tako j e i u ovom slucaju, nigerijskim bandama su prepustene mnoge ulice PAlerma, pre svega da diluju, al ii da rade druge kriminalne aktivnosti. Tu pre svega mislim na otvaranje bordela, jer Koza Nostra i dalje smatra da je to nemoralno.

Sicilijanska mafija ima visestruku korist od dolaska nigerijskih bandi. Mafija im prodaje gudru na veliko, a ulicnu preprodaju prepusta Nigerijcima. Ovi, osim kupovine droge mafiji za svakog dilera placaju taksu koja se zove pizzo od oko 100 evra nedeljno. Uglavnom, gudru mogu da diluju samo oni za koje je taksa placena.

Ovakav dogovor svima odgovara. Nigerijci imaju izvor zarade, dok je mafija njima prepustila sav prljav posao. Mafijasi ne padaju zbog ulicne prodaje, jer vise i ne prodaju, a cisto ih zabole kurac ukoliko neki Nigerijac padne. To ko prodaje na ulici kontrolisu sami Nigerijci, koji odrzavaju red kod svojih.

Zanimljivo je da je iz nekih snimanih razgovora sicilijanska policija presrela razgovor dvojice mafijaskih bosova gde se jedan hvali kako su Nigerijci puni postovanja i da sve rade po dogovoru.

Korist za sicijlijansku mafiju je i u tome sto oni sada imaju vremena da se malo kadrovski oporave. U protekloj deceniji policija je ogroman broj mafijasa stavila iza resetaka. Nova generacija ni blizu nije tako sposobna kao starija. Da su dilovali na ulici i zbog toga padali, ostavili bi ponovo prazninu u organizaciji.

Problem je u tome sto mnogi novi mladi mafijasi nisu prisli tu ulicnu skolu, sto bi se reklo osnovnu skolu za mafijase, koja podrazumeva i dilovanje i ulicni rad. Smatraju da bi to u buducnosti moglo da predstavlja problem, jer buduci mafijaski bosovi nece imati ni blizu autoritet kao njihovi prethodnici, pa tu mnogi vide potencijal da nigerijski klanovi preuzmu kontrolu nad Palermom i Sicilijom.

Uglavnom, za sada izmedju mafije i nigerijskih klanova vlada ne samo mir, vec partnerski odnos. Kako bi za svaki slucaj kontrolisali situaciju, mafija je NIgerijckima zabranila koriscenje vatrenog oruzja. To je bio osnovni uslov pre nego sto su ovi uopste poceli da diluju. Na taj nacin je sprecen bilo kakav pokusaj nekog rata i potencijalnog krvoprolica. Za resavanje problema, kojih na ulici uvek ima, Nigerijci koriste macete, sekire i nozeve, a ti sukobi (naravno u okoviru svoje zajednice) su veoma brutalni.

Zanimljivo je da glavnu osnovu nigerijskih bandi cini misticna grupa “Black Axe”, koju mnogi smatraju kultom. Oni su nastali u Nigeriji na univerzitetima, kao jako cudan pokret sa nekim zanimljivim ciljevima. Ipak, postali su zloglasni po nasilju i masakrima. Imaju odlike i tajnog drustva a mnogi smatraju da imaju u svojim rukama pojedine nigerijske politicare. O tome vise neki drugi put, da ne sirimo temu.

Sustina je u tome da Koza Nostra ne stiti Siciliju od migranata. Oni su, kao pragmaticni i poslovni ljudi, bezo iskoristili sve prednosti koje su novi stanovnici Sicilije doneli sa sobom. Iako neki predvidjaju rat koji ce se neminovno dogoditi izmedju madije i nigerijskih bandi, sami policijski operativci smatraju da je taj dan prilicno daleko. U ovoj situaciji su i jedni i drugi vise nego zadovoljni saradnjom i koristima koje iz nje proizilaze.

Nexon
Posts: 2370
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Bande

Postby Nexon » Sat Jun 03, 2017 12:56 pm

Калабрија(’Ndrangheta) данас контолише Коза Ностру и Сицилију и утицај мафије на Сицилији је опао.
Коза Ностра се превише курчила што је довело до тога да је крајем осамдесетих крене велики обрачун са њима од стране државе. Чувени случај судије Фалконеа који је убивен са тону динамита. После тога је италијанска држава ушла у жесток обрачун са Коза Ностром и значајно их ослабила-Maxiprocesso di Palermo. Што још једном покзаује да када држава хоће може да почисти мафију, што је још доказано за време Мусолинија. Али најчешће су политичари повезани са мафијашким структурама тј. они су надређени и скупљају кајмак кроз мито.

Што се тиче односа са Африканцима, вероватно си у праву. Мафија, пре свега, ради за новац а нација, држава то је споредно. Због тога државе нестају ако се потпуно отргне контроли.

Само тај шверц људи из Африке у Европу иде јер је гомила људи у Бриселу корумпирана а та корупција иде све до локалног нивоа Грчке, Италије и Шпаније где су улазне капије Европе.

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Sat Jun 03, 2017 1:49 pm

Kalabrijanska mafija, pa i napuljska Kamora imaju drugaciju strukturu i pokazale su se kao otpornije, kada ih pritisne policija. Sicilijanci imaju jasnu strukturu, gore od dona, do poslednjeg coveka. Zato i kada se ruse, citava familija pada, od pocetka do kraja. Kalabrezi i napolitanci imaju veci niz razlicitih klanova, koji nisu medjusobno povezani, ali najcesce postoji neki opsti dogovor da jedni drugima ne ulecu u biznis. Zato kada padne jedan deo, drugi delovi su citavi i rade bez problema.

Za afrikanere i ostale, nije ovo tema, ali neka ih stotine miliona dodje u evropu, necu se potresti, samo da ih sto manje ostane kod nas.

Kada su africke bande u pitanju (pre svega mislim na podsaharsku "crnu" Afriku), nikada mozda nisu privlacili veliku paznju, jer nisu atraktivni kao neke tradicionalne kriminalne organizacije. Ali ono malo sto sam do sada procitao o Nigerijcima, njihov uticaj je ogroman. Kada postoji vise desetina miliona ljudi u emigraciji, bukvalno u svakom kutku sveta, onda postoje i odlicni uslovi da mafijasi iskoriste tu dijasporu. Zato su se Nigerijci pokazali kao kljucni igraci kada je u pitanju sverc droge.

Nexon
Posts: 2370
Joined: Wed Feb 17, 2016 8:19 pm

Re: Bande

Postby Nexon » Sat Jun 03, 2017 2:03 pm

Могуће да су јаки на улици као дистрибутери, реално их стварно има као дилера свуда, од Прага па надаље. Али цео посао, што се каже на велико, ради Калабрија, Максиканци и тако те групе. Некада је Корзика била јака, она је снадбевала Коза Ностру из Марсеја ка франкофоној Канади-Квебек, одакле се роба делила по целој Северној Америци. То је пре јужне руте која је постала активна када су Корзиканци разбуцани јер су постали терет за многе државе.

Иначе сам чуо да су на Корзици покушали имигранти да се шире али да су Корзикнаци изашшли и решили ствар. Тачно се вииди да они нису чак ни генетски исти као остатак хобита из Француске. Одувек су корзиканци важили за зајебане људе. Уосталом, Наполеон је Корзиканац.

User avatar
Новосадиста
Posts: 222
Joined: Mon Feb 22, 2016 5:19 am
Location: Српска Атина

Re: Bande

Postby Новосадиста » Sun Jun 04, 2017 2:04 am

Nexon wrote:Иначе сам чуо да су на Корзици покушали имигранти да се шире али да су Корзикнаци изашшли и решили ствар. Тачно се вииди да они нису чак ни генетски исти као остатак хобита из Француске. Одувек су корзиканци важили за зајебане људе. Уосталом, Наполеон је Корзиканац.



Оѕбиљних проблема је било, тако да је на свим картама имиграната Корзика као и Бугарска непожељна рута и дестинација за све њих! Дошло је до тога да обичан народ стане уз мафију и дигне глас на политичаре да не преузимају мигранте због проблема који ови носе са собом, а и опште је познато да су Корзиканци уопште велики расисти. Ако неко може да нађе има и текстова о свему томе у њиховим новинама па ко зна француски могао би и да преведе занимљивије делове...

Иначе кад смо већ код африканаца и њихових банди ил како већ да их назовемо, вероватно и овде има доста људи који познају неког ко је отишао на Малту, Малта је прави пример како њихове банде лако преузимају криминал и како бране своје послове и територије. Људи су сакаћени, дављени у мору, убијани на разне начине, а међу жртвама је било и Срба. Либијци, Нигеријци, Алжирци, Мароканци, прве две групе су утицајници много, воде све послове, и не сме да се продаје било која гудра сем траве а да није узето од њих. Упозоре први пут, можда други ако им се свиди неко, касније шта се све дешавало можете прочитати у малтешким дневним новинама...
стадион-место народног бунта!

User avatar
Bruno Sulak
Posts: 750
Joined: Wed Feb 03, 2016 11:27 am
Location: Cannes

Re: Bande

Postby Bruno Sulak » Tue Jun 13, 2017 10:18 am

Blic skoro svaki mesec izbaci neki tekst o bandama gde nam je mnogo sta poznato zahvaljujuci riperovim postovima. Jedino me iznenadilo ovo da ako devojka hoce da bude clan bande mora da pristane na grupno silovanje (samo mi nije jasno, ako je pristala onda to nije silovanje), to mu valjda dodje kao neki test.

http://www.blic.rs/vesti/svet/da-li-je- ... se/eqqt7lb

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Tue Jun 13, 2017 3:11 pm

Da, Mara Salvatruca je trenutno najozloglasenija banda, mad apo mom misljenju ima daleko gorih od njih. Za MS 13 (koja je skracenica Mara Salvatruca) ima nekoliko zanimljivih stvari koje ih donekle razlikuju od mnogih drugih bandi. MS13 je jedna od retkih bandi koja je nastala u SAD, a tek nakon toga se prosirila u maticnu zemlju (El Salvador) i u druge zemlje latinske amerike. Razlog tome je sto su pripadnici bande Salvadorci, ilegalni migranti, koje je americka federalna sluzba deportovala iz SAD. Kako su ih vracali u maticu, tako su se oni sirili i tamo, a potom i na okolne zemlje. Danas vise pripadnika MS13 ima van granica SAD.

Za brata Rodjaka je mozda zamimljiva cinjenica vezana za prapocetke MS13. Uporedjujuci ih sa drugim bandama, MS13 je nastala dosta kasnije, 80ih godina, a tek je pocetkom 90ih dozivela ogromnu ekspanziju. Ipak, poceci ove bande su bili veoma skromni. Prvobitno clanovi bande su bili lokalni klinci, ljubitelji HEVI METALA (Rodjo javi se :D ). Pocetkom 70ih prvi talas migracije iz El Salvadora bio je zbog cisto ekonomskih razloga, jer su ljudi bezali od sirotinje. Naravno, krajeve u koje su se doseljavalii bili su Los Andjeles i okolina, kao i San Francisko. Poznato uporiste Salvadoraca bio je kraj Piko Junion u Los Andjelesu. Oni su se odmah nasli na udaru drugih etnickih grupa i bandi koje su odavno tu postojale, pre svega Meksicke mafije.

To je onaj fazon kad si novi klinac u skoli (kraju), pa si meta apsolutnog izivljavanja. Dakle prvi koraci u organizaciji bili su klinci ne stariji od 18 godina, koji su svoje buntovnistvo pokazivali hevi metal kulturom i duvanjem. Imali su neformalan naziv “Stoners”, po Roling Stonsima koji su tada bili popularni. Prvobitni Stonersi su imali iscepane farmerke, jakne sa prisivacima KISS-a, Led Zepelina i drugih. Stitili su kraj od Korejanaca i crnaca, krali radija iz vozila, bavili se sitnim kriminalom i delikvencijom.

Ali iz danasnje perspective oni su bili vise skup lokalnih mangupa, lokalna prica. Medjutim kao takvi oni su imali zadatak da stite svoj kraj od drugih. Time je i MS13, kao i mnoge druge bande zapocela svoj put, od organizacije koja stiti svoj kraj, od zlostavljanog klinca do zlostavljaca.

Ovo je prica inace iz "druge" ruke, ljudi koji su istrazivali korene MS13 nisu uspeli da nadju nijednog zivog pripadnika pretece Mare, jer nijedan nije medju zivima.

Zasto su 80te godine vazne za ovu bandu i zasto se uspon MS13 razlikuje od drugih. U El Salvadoru je 1979. godine poceo brutalan gradjanski rat koji je trajao sve do 1992. godine. U tom period vise stotina hiljada ljudi je pobeglo iz te zemlje u SAD. U Ameriku su dolazili klinci koji su navikli na nasilje, ubijanje oko sebe, tako da nisu imali problema niti kocnica da i sami iskazu brutalnost. To se recimo razlikuje od Meksikanaca, koji su bezali od siromastva i od nasilja mnogo nizeg intenziteta. Ovde su u SAD dolazile bukvalno skrivene zveri, koje su u ulicnom zivotu, nadmetanju sa drugim bandama, nasle lako okruzenje da iskazu svu brutalnost koju poseduju.

I danas se za MS13 smatra da je najbrutalnija banda. Oni ne ubijaju sofisticirano. Oni prilaze iz blizine, pucaju u facu i ne trepnu. Stavise, cesce koriste nozeve, satare macete, jer nista ne prenosi poruku bolje nego kada nekog iskasapis. Ovaj stil su recimo prihvatili i “Trinitarios”, dominikanska banda iz Njujorka. Dominikanci su kao kasni doseljenici u SAD cesto bili meta izivljavanja lokalnih vec uspostavljenih bandi. Ali kada se ekipa organizovala, sada je maceta standardan deo odece tih bandi. Ako zelis nekome da posaljes poruku, onda ga iskasapis macetom. Smatraju se jednom od najopasnijih u SAD u ovom trenutku.

Ali da se vratimo na MS13. Ova banda je polako sticala reputaciju, u konkurenciji od vise od 75 bandi u juznoj Kaliforniji. Kada je stekla konacno reputaciju, onda je uspostavila saradnju sa jednim bandama (Meksicka mafija, odnosno Surenjosi) i neprijateljstva sa drugim (Barrio 18). Zbog izuzetne brutalnosti clanove MS13 koriste i meksicki karteli u medjusobnim obracunima. Cesto ih iznajmljuju i medjusobno zavadkjeni karteli, Sinaloa, Los Zetas, Golf kartel.

Ono sto je opet zanimljivo za ovu bandu je cinjenica da oni nisu poznati ni kao narko bosovi ni kao krijumcari droge. Po mom misljenju oni se bave jos odvratnijim stvarima. Glavni su u trafikingu i pre svega po decjoj prostituciji, gde sirotinju iz Salvadora, Gvatemale i Hondurasa regrutuju za javne kuce. Kada je droga u pitanju, oni su vecinom sitni dileri, nista veliko. Ostalo se svodi na kradje, reketiranje, ubistva i slicno.

Mnogi ih povezuju i sa Al kaidom, ali to je da se banda dodatno prikaze u medijima, imaju neke konstrukcije da su oni pomagali neke Al Kaidine akcije, ali malo je dokaza.

Kao sto sam rekao, zahvaljujuci proterivanju izi SAD-a, banda se prosirila na latinsku ameriku, pre svega na maticni Salvador, gde pravi totalni haos. Glavni grad San Salvador je dugo prestonica sa najvecim brojem ubistava, gde se cifre krecu kao da je zemlja u ratu. Mislim da su za ovaj grad napisali da je najveci broj ubistava koje je zabelezeno u mirnodopskim uslovima.

Kada je u pitanju onaj deo price oko riba koje zele da se ukljuce u bandu. One nisu grupno silovane, kao sto je navedeno, ali od njih se ocekuje dobrovoljni gengbeng sa ostalim clanovima bande. Mislim i logicno je, ako zelis da budes deo toga i znas sta te ceka i pristanes, onda i nije silovanje. Ipak, to nije jedini nacin da se ribe ukljuce u bandu. Drugi nacin je da su u pitanju zene ili devojke postojecih clanova bande. U tom slucaju nema gengbenga, ali se ocekuje da postujes pravila bande do kraja.

Inace postoji nesto sto sam primetio, jedna razlika izmedju mnogih latino i crnackih bandi. Kod crnackih bandi pripadnistvo bandama dolazi odlukom samog pojedinca. Crnacke porodice su najcesce razbijene, bez oceva, klinci uz svo suprotstavljanje majke, prilaze bandama.

Kod latinosa, pre svega kod meksickih bandi, to je nekako porodicna tradicija. Cale ako je clan bande, onda je to i keva, a onda se to ocekuje i od sina. Bukvalno porodicni biznis. Dok kod crnackih porodica, bilo da su citave ili okrnjene, postoje makar pokusaji da se dete spreci da krene tim putem, u meksickim bandama je to pozeljno, da deca nastavljaju sto su ocevi zapoceli. Sto je jos veca ironija Meksikanci cak i bandi imaju citavu porodicu na okupu. Cak i ako je calac u tvorza, klinac ocinsku figure ima ili od muskog rodjaka u bandi ili od drugih clanova bande. Nije ovo opste pravilo, ali gledao sam neke dokumentarce, citao neke ispovesti, klinci pokajnici su bili u fazonu da od kad postanu svesni sebe, budu obucavani, trenirani i tretirani kao clanovi bande.

User avatar
lost&found
Posts: 1105
Joined: Wed Feb 03, 2016 10:40 pm

Re: Bande

Postby lost&found » Wed Jun 14, 2017 1:10 am

riperu cinis ovaj forum mnogom boljim nego sto bi bio da nije tvojih upisa !

Voleo bih da umem da tako koncizno i precizno kanalisem svoje misli i napisem koju o Los Andjelesu, posto sam zalazio u razne delove (nekad slucajno nekad s namerom). Nevezano za bande, evo jednog kratkog dokumentarca novijeg datuma koji govori o underground muzickoj i rejv sceni u LA. Posto pratim sve to, sokanto mi je koliko je sve precizno bez prepumpavanja. Takodje imaju super kadrovi LA, kao i kadrovi krajeva koji su losiji (gde se cesto odvijaju te underground zurke). Recimo ja kad sam bio na jednoj, sprovela su me iz Ubera (striktno savetovali da se ne dolazi svojim kolima) dva murijasa ili likova iz obezbedjenja, ne secam se tacno, al imali su utoke. Takodje, tacnu lokaciju nisu objavili do 2 sata pred zurku.



guglao sam malo o ovoj revoluciji u Salvadoru i videh nekoliko filmova (plus jedan vezan za Nikaragvu). Nisam gledao, ako je neko pogledao nek prozbori koju, ocene su uglavnom dobre. Svakako moze biti interesantno svima nama koji pratimo ovu temu:

http://www.imdb.com/title/tt0387914/
http://www.imdb.com/title/tt0091886/
http://www.imdb.com/title/tt1825758/
http://www.imdb.com/title/tt1593775/
http://www.imdb.com/title/tt0098219/
http://www.imdb.com/title/tt0086510/

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Wed Jun 14, 2017 11:32 am

Hvala ti za ove linkove za Salvador. Bas sam hteo da pocnem da gledam dokumentarce i ostale stvari vezane za gradjanski rat. Iako je mala zemlja, taj rat je ocigledno imao veliki uticaj, ne samo na srednju Ameriku vec i na SAD. Veceras gledam ovaj dokumentarac koji si ostavio.

dingospo
Posts: 60
Joined: Tue Feb 02, 2016 12:12 am

Re: Bande

Postby dingospo » Wed Jun 14, 2017 12:00 pm

riper, jel možeš malo kad uhvatiš vremena da napišeš nešto o Parizu i bandama koje tamo vladaju tj. jel ima tamo organizovanih bandi ili je sve više manje obični klošarluk unutar svog naselja. Sjećam se pre desetak godina i onih protesta crnaca što su počeli u predgrađu Pariza a posle se preneli na celu Francusku da je bilo poprilično zajebano, a i drug što živi tamo mi je pričao da ima baš mnogo djelova grada gdje ni murija ne ulazi bez preke potrebe.

Улични ратник!
Posts: 187
Joined: Thu Dec 29, 2016 1:45 am

Re: Bande

Postby Улични ратник! » Wed Jun 14, 2017 12:02 pm

Riperu mogao bi brate da napišeš koji tekst o bandama u Engleskoj,Francuskoj itd al pod to mislim baš na bande a ne na velike mafijaške organizacije,mislim na opasne krajeve Londona,Pariza,Mančestera gde preovladjuju crnci i arapi...

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Wed Jun 14, 2017 12:12 pm

Za one koje interesuje Pariz, iskreno nisam se nesto puno interesovao. Jos uvek mi najvecu paznju zaokuplja SAD. O britanskim bandama sam planirao nesto da napisem, ali treba mi vremena. U medjuvremenu preporucujem ovaj Batketov post od pre nekoliko meseci o nastanku jedne od najpoznatijih bandi u Parizu, koja je imala i uticaj na kulturu tog grada. U sustini bande me ne interesuju sa te strane ko je ludji, vec kako i zasto se nesto pojavilo i kakav to ima siri uticaj. Ovo je odlican post savetujem da ga procitate.


Batke wrote:Pošto nisam ništa mogao da nađem o jamajkanskim yardiess i posse bandama ovoga puta ću napisati nesto o početku francuskog organizovanog kriminala u Parizu pogotovo.

Pariz Kao grad je mesto umetnosti, grad svetlosti i jedan od najlepših gradova na svetu. Ali i grad gde se nekih delova grada turisti i klone i dan danas. Slično je bilo početkom 20-tog veka. Iako grad umetnosti i boemije, Pariz je i tada važio za poprilično nebezbedan grad. Naime, tada se pojavljuje jedna moda i subkultura među mladim ljudima na ulicama grada.

U predgrađu Pariza gde je najčešće živela sirotinja koja je dolazila iz svih krajeva Francuske da nađe posao. U jednom od tih predgrđima koje se zove Belvil (hehe) polako se pojavljuju jazbine i kafane pune ljudi koji imaju radničke kape, mornarske majice sa sakoom ili žaketom preko, vrećaste radničke pantalone i marame oko vrata. Ali to uopšte nisu radnici iz fabrika već jedna od prvih organizovanih uličnih bandi u Evropi. Takozvani "Apači".

Naziv Apači prema legendi potiče iz dva izvora. Jedan tvrdi da im je ime dao jedan policajac koji ih je opisao kao da su divljaci iz Apačkih indijanskih plemena, dok drugi izvor tvrdi da je jedan novinar rekao da su oni Apači u jednom intervju za lokalne novine te da je lokalni vođa bande iz Belvila to pročitao i oduševio se i nazvao svoju bandu Apači iz Belvila.

Većinom se radilo o mladim ljudima, sa nekim anarhističkim viđenjem stvari (Molim ljude da ne brkaju i da ne pomisle da su komunisti ili levičarska gamad jer to oni uopšte nisu bili nego ih je jednostavno boleo kurac za pravila društva u kome žive), koja je skoro redovno napadala i pljačkala srednju buržoaziju po ulicama i udžericama Pariza. Polako zatim počinju da se pojavljuju i druge bande Apača sa istim načinom odevanja po drugim krajevima Pariza. Znaci raspoznavanja različitih bandi su bili samo drugačiji detalji (Boja marame, majice ili pantalona). Jedna veoma bitna činjenica je i ta da različite Apači bande nikada nisu ratovale međusobno. Glavni neprijatelj je bila tada glavna Pariska policija i gradska vlast. Oni su bili tu samo da podrivaju sistem i da pljačkaju.

Postali su poznati po svojim Apači pištoljima. Naime to je bio bokser, pištolj i nož u jednom i pošto je bio mali, veoma lako se služio za skrivanje, takođe su nosili i čuvene garote zakrivljene bodeže. Omiljena taktika za pljačku je bila ta da su nekoliko njih voleli prvo da prate svoju žrtvu koju su želeli da opljačkaju sve dok ona ne bi ušla u neki mali sokak, da bi je uboli garotom u nogu ili onesvestili udarcima boksera, dok bi drugi dok su pretresali žrtvu čuvali stražu. Takođe su trenirali i francuski Boks nogama ili Savate.

Broj ovih Apača bandi je rapidno rastao da bi ih u nekom periodu bilo preko 30000 na 8000 pariskih policajaca. Haos je tada ulicama Pariza bio neverovatan. Noću bi pariz postao grad duhova gde skoro niko nije smeo da promoli glavu u sokake. Takvo stanje je trajalo do prvog svetskog rata. Kada dolazi ogroman broj naoružanih vojnika u grad i uvodi se policijski čas. Apači se primiruju ali i dalje nastavljaju da postoje. Ovoga puta se viđaju po ulicama Montmara i u blizini Mulen Ruža. Razlog za to je skoro neverovatan.

Naime pošto su bili boemi i voleli su da piju po kafanama u gradu, većina Apača počinje da po kafanama i bistroima sreće poznate i velike umetnike toga doba koji su bili fascinirani slobodom i držanjem Apača kao slobodne grupe ljudi. Skoro svi umetnici pogotovo francuski su bili inspirisani pojmom slobode još od revolucije 1789. Najčešće se radilo o nadrealistima, futuristima i dadaistima koji su u njihovoj modi i držanju videli pojam novih sloboda, bili su inspirisani zakonom grupe, zajedništva i društva. Tadašnji umetnički pravci podržavaju to neko zajedništvo gde čovek više nije jedinka već član zajednice ili određene grupe. Veoma brzo Apači počinju da se viđaju po Mulen Ružu gde kada su plesali tango polako počinju da ubacuju neke svoje korake u taj ples i tako je nastao čuveni apači ples. Mnogi Apači su kasnije zahvaljujući tome postali profesionalni plesači i proputovali čitav svet. Subkultura je Apača je živela sve do 30-tih godina u Parizu i dolaska Džeza kao muzike, kada ova subkultura nastala od bande počinje polako da se gasi, ali i dan danas kada pomislimo na klasičnog Francuza, u glavi nam odmah padne na pamet lik sa mornarskom majicom s tregerima, crvenom maramom i radničkom kapom na glavi. Evo nekih slika pošto nekih dokumentaraca nažalost nema.

Fotografija jedne obične Apači bande

Image

Ilustracija tuče između Apača i policije

Image

Naslovna stranica Petit Žurnala u kojoj piše da 8000 policajaca ne može da se izbori sa 30000 Apača

Image

Čuveni Apač revolver

Image

User avatar
Batke
Posts: 562
Joined: Thu Aug 18, 2016 8:29 pm
Location: Brdo

Re: Bande

Postby Batke » Fri Jun 16, 2017 2:24 am

riper wrote: U sustini bande me ne interesuju sa te strane ko je ludji, vec kako i zasto se nesto pojavilo i kakav to ima siri uticaj.

Ево када већ тражиш одговор на та питања да ти напишем о томе. Већина уличних банди је настала за време викторијанске ере илити се поклапала са индустријском револуцијом. Разлог за то је једноставан. Од јачања индустрије се развијала и привреда. Иако се мислило да ће индустрија уништити мануфактуру што се тиче потребе за радном снагом (У ствари то је донекле био и циљ индустријске револуције да се смањи радна снага зарад већег профита и веће производње тј да се производња буде што више подрећена аутоматизацији.) десило се нешто управо супротно, Због већег броја машина и помагала се развила потреба за још већом радном снагом која треба да управља и одржава те машине. Наравно сиротиња са села у западном свету привучена добром зарадом се све више сели у градове тражећи посао. Наравно то је доводило до пренатрпаности градова у то време. Једноставно градска инфраструктура није могла издржи толики број придошлица. У околинама градова су се налазила дивља насеља (Као што је Рипер писао о фавелама у Рију слично је било у Британском царству и Сједињеним америчким држава с краја 19 века.) У тим дивљим насељима се налазила сиротиња која је тешко могла да нађе посао и да га је нашла тешко да је био добро плаћен тако да се већина људи окренула и почела да се бори за голи опстанак, такође у то време први пут у први план долази анархизам као идеологија и као неко утеривање курца или бунта у односу на власт која их је прво звала у градове да би их сада оставила на цедилу. То сви фактори једном сиромашном човеку који ма у то време петоро деце представља инкубацију за криминално понашање. Ту је још био фактор болести у тим насељима и нехигијеном дошло је до огромне смртности радно способног становништва и то је до појаве многих сирочића који су препуштени животу улице и многе вође мафијашких организација долазе из растурених бракова или су сирочад. Они су први осетили улицу и научили су како да живе у њој што им је било пресудно да напредују у бандама. Мислим да сам поменуо код Јакуза да је њихов вођа Казуа Такое био један од сирочади у Кобеу који се сам попео на врх Јамагучи Гуми клана зато што је већ имао огромно улично искуство и то му је помогло да буде виђен у банди.
Има овде линк са једног сајта коме енглески није стран ради се о топ десет банди из викторијанске ере када се први криминал такве врсте и појављује. Има у тексту пар споредних линкова па кога интересује може више да истражује.
http://listverse.com/2015/02/19/10-dead ... orian-era/
Друга ствар што сам хтео да напишем колико је гангста реп имао пресудан утицај на данашње црначке и хиспано банде. Скоро се појавила веома занимљива и веома могућа теорија завере да је данашњи гангста реп постао популаран захваљујући ЦИА и њеном програму МК ултра. Почетком деветесетих долазило је до огромних побуна у гетоима широм америке (Најпознатији нереди у Лос Анђелесу 1992) и то захваљујући најчешће афроамеричком репу. У то време били су веома популарни извођачи Straight outta Compton, Coolio, 2Pac, Notorious BIG, Down low..... који су у својим песмама позивали на бунт против полиције и власти, у њиховим песмама се видело да афроамеричка омладина жели бољи живот у својим насељима. Постоје тврдње да су убиства 2Pac-а Notorious BIG-а умешане америчке службе.
Рипер је писао о Мина инциденту Арканзансу када 1995 су два тинејџера нађена мртва поред Мина аеродрома на коме се доказало да је ту слетао хероин и крек преко ЦИА. Читаву годину се дигла џева око случаја и многе познате личности су дигле глас да се истрага спроведе до краја. Скоро треба Бил Клинтон да седне на столицу за сведоке јер је он био гувернер Арканзаса у то време. Међу првим јавним личностима које су устале против експлозије Крека си били нико други до сам 2Pac и Notorious BIG у размаку од неколико месеци обојица су упуцана да се данашњи починиоци мада многи теоретичари завере упиру прстом на картеле и мексичку мафију која је то организовала преко ЦИЕ.
Раст насилних злочина у америци се подудара са бројем гангста репера и издавањем њиховим плоча који се опет подудара са експанзијом приватних затвора (О чему је Рипер већ писао) Скоро су се појавила сведочења да је почетком деведестих био одржан тајни састанак издавача и власника приватних затвора под покровитељством ЦИА да се што више промовише Гангста реп међуу омладином да би се што више пунили приватни затвори. (Када сам и ја писао о приватним затворима рекао сам да 70% производа иде америчкој војсци, а у приватним затворима ти си јефтина радна снага) Многи данашњи афроамериканци сматрају гангста реп музику као канцер свог друштва. То се поготово показало током трампове кампање. Занимљива чињеница да је Трамп републикански предсеник који је сигурно на првом месту икада по броју афроамеричких гласова. То сигурно има везе са чувеним зидом који спречава илегалну миграцију Латиноса у САД јер их сада сигурно Латиноси шишају у свим сегментима. Мало сам отишао у офф али ето јеби га битно је да сма повезао многе ствари да људима буде јасније. :mrgreen:
Raspad sistema PFC Ex Mali Batica.

User avatar
lost&found
Posts: 1105
Joined: Wed Feb 03, 2016 10:40 pm

Re: Bande

Postby lost&found » Fri Jun 16, 2017 6:30 am

bravo ti ga Bat(k)e , da ne bude da hvalim samo ripera !

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Fri Jun 16, 2017 1:15 pm

Svaka cast Batke i na ovom delu o istoriji, a posebno na ovom delu gde o povezanosti gengsta repa i kriminala.

Ono sto je zanimljivo, nastanak rep muzike se poklapa sa velikom krek epidemojom 80ih godina. Ranije sam ostavljao link, ali sada cu ga ponoviti, za dokumentarac “The Story of Hip Hop and Rap Generation”. I jos jednom velika preporuka da se pogleda.



Dokumentarac je jedan od najboljih koje sam gledao o temama o kojima pisemo ovde. O prodoru kreka i nastanku repa govore oni koji su rasli u to vreme, ekipa iz Wu Tang Clana, Cypress Hill, Snoop, i drugih rep grupa koje su nastale u to vreme. Oni bukvalno govore o tome kako su na pocetku bili fascinirani krekom, kao kokainom za siromasne. Takav nacin zivota su glorifikovali kroz pesme, spotove pa cak i nazive grupa. Ovde se pominje da je recimo LL Cool J na pocetku hteo da mu umetnicko ime bude nesto tipa Ski Blow, naravno, konotacija vezana sa smrkanjem. Ali kada su oni to radili, bili su klinci, 14, 15 godina, retko ko stariji, nisu ni znali nista bolje. Trenutno se i dalje vodi debata da li je gengsta rep uzrok ili posledica necega. I izgleda da je odgovor i jedno i drugo. Ovaj muzicki pravac je svakako posledica okruzenja u kojem su odrastali pre svega crnci, ali i druge manjine u getima. Ali, on glorifikovanjem tog nacina zivota, on je ujedno i uzrok lozenja citave nove generacije klinaca na gangsterski nacin zivota.

Sve ovo je ipak posledica mnogo vece stvari, onoga sto se zove “war on drugs”, ili rat protiv droge. U nekim prethodnim postovima povremeno sam se dotakao toga, ali da bi se razumela situacija potrebno je malo govoriti o tome malo detaljnije.

Sam rat protiv droge koji je poceo pocetkom 70ih godina u SAD bio je kontroverzan. Sa danasnje distance, kada taj rat jos uvek traje, mnogi smatraju da je taj rat u sustini bio rat protiv siromasnih, ili rat protiv crnaca, naravno pod maskom rata protiv droge. Druga veoma vazna cinjenica je ta da je taj rat izgubljen. To svedoce i bivsi agenti CIA i FBI i DEA, kao i mnogi policajci. Nakon skoro pola veka borbe protiv droge, danas je u Americi potrosnja narkotika rekordno visoka. Ako to prevedemo u dolare i pokazemo koliko je rat protiv droge neuspesan, najbolje se vidi na primeru da je u prvoj godini (1971. godine), kada je Nikson pokrenuo rat protiv droge, budzet bio 101 milion dolara. U 2000. godini taj budzet je 20 milijardi dolara, a danas jos i veci (procenjuju da je oko 50 milijardi). A kao rezultat toga svega imas rekordan broj bandi, rekordan broj narkomana, rekordnu potrosnju narkotika. Stavise, droga je danas kvalitetnija i dostupnija nego ikada ranije.

Sta su iz ovoga zakljucili mnogi eksperti. Oni su zakljucili da borba protiv droge nije imala za cilj smanjenje narkomanije (sto bi valjda trebalo da budea ultimativac cilj), vec kriminalizaciju upotrebe droga i drzanja pod kontrolom siromasnih.

I sve je pocelo od marihuane, koja je nakon nastanka hipi pokreta 60ih bila veoma popularna i lako dostupna. Kada je 1973. godine osnovana DEA, kao glavno oruzje u borbi protiv droge, uradjena je prva klasifikacija droga. Droga je podeljena od onih najopasnijih, u kojoj su se nalazile supstance koje izazivaju veliku zavisnost a imaju 0 medicinske vrednosti, do onih koje slabije izazivaju zavisnost a imaju neku medicinsku vrednostu. U toj prvoj klasifikaciji marihuana je stavljena u najopasniju kategoriju, zajedno sa kristal metom,heroinom i PCPom. To je znacilo i pocetak satanizacije marihuane.

Ono sto je meni posebno zanimljivo, kada je rat protiv droge poceo, taj rat je pokrenuo omrazeni Ricard Nikson. On je imao razne motive da otpocne rat protiv droge. Suocen sa masovnim demonstracijama 60ih godina zbog Vijetnama, nekako simbol otpora Niksonu je bila upravo marihuana (i druge droge). Ipak, osnovni motiv je mozda bio i iskren, a to je da se zaustavi narastajuce epidemija narkomanije koja je zahvatala Ameriku. Jer marihuana sama po sebi nije predstavljala opasnost, ali povratkom veterana iz Vijetnama koji su bili navuceni na sve i svasta, i trziste droge je pocelo da reaguje.

U obracanju Kongresu 1971. godine, Nikson je rekao (parafraziram) “Dok god postoje oni koji koriste drogu, postojace i oni koji ce rizikovati sve da izadju u susret toj potraznji”. Drugim recima, ali slicno je decenijama kasnije rekao i kum ili otac svih meksickih kartela Migel Anhel Feliks Galjardo koji je rekao da ce trgovina drogom postojati sve dok sa druge strane Rio Grandea postoje oni koji to zele da kupe.

Jer logika jeste tacna, dzaba sve zaplene i hapsenja dilera, jer nakon toga dolaze novi dileri, otvaraju se nove rute. Sve dok postoji trziste, postoji i snabdevanje.

Na zalost u samom startu rat protiv droge nije se vodio na toj strani da se smanji broj narkomana. Ovde naravno treba biti realan, nije jurenje narko bosova, dilera i zaplena droge bez smisla. Tako se droga cini teze dostupnom i skupljom, sto znaci da je teze i navlaciti nove narkomane odnosno musterije, odnosno da ce se teze siriti narko epidemija. U mnogim primerima eksplozije narkomanije poklapaju se sa masovnim ulaskom droge na odredjeno trziste, gde cene drasticno padaju, a droga postaje lako dostupna. To nije samo u Americi, slicno je bilo recimo u Irskoj, kada je trziste, nakon napada SSSRa preplavio heroin iz Avganistana. Od zemlje koja skoro nije imala problema sa narkomanijom, za nekoliko meseci Irska je postala zemlja sa ogromnim brojem narkomana u svetskim okvirima.

Ali sta se dogodilo u SAD. Umesto da se radi na smanjenju broja narkomana, borba protiv droge se fokusirala na kriminalizaciju narkomana, tacnije na kriminalizaciji droge. U realnosti to je znacilo da je pojedinac za posedovanje bilo koje droge za sopstvene potrebe bio osudjen kao najtezi kriminalac. Iako je jos u ono vreme dokazivano da su neke lakse droge, poput marihuana, daleko manje stetne od duvana i alkohola, kriminalizacija je obuhvatala bukvalno sve narkotike. Kazne su bile visegodisnje i za pusenje marihuane i za dop i za krek i za razna druga sranja. Mnogi vide u tome najvecu gresku citavog rata kriminalizaciju droga, izjednacavanje zlocina za onog koji napravi, svercuje i diluje sa onim koji koristi. Ali ta greska izgleda nije bila toliko nenamerna i to smatraju mnogi koji su istrazivali citav tok rata protiv droge u SAD.

I nije sporno da su SAD pokusavale da sprecavaju sverc narkotika. Problem je u tome sto sverc droge u SAD nije uvek bio u interesu svih bezbednosnih sluzni te zemlje. Za ranije pomenutu krek epidemiju 80ih godina i danas se smatra da je direktno odgovorna CIA i vec ranije pominjane operacije u Nikaragvi. Jednostavno, da bi se sakupile pare za pomoc paravojnim formacijama famoznim “kontrama”, iz Nikaragve i drugih zemalja srednje amerike uvozila se droga u ogromnim kolicinama. Droga u formi kreka je pustena na ulice americkih gradova, novac se na taj nacin sakupljao od sirotinje da bi se finansirale akcije CIA. Sama CIA je organizovala siroku mrezu sverca i distribucije, gde su i gore pominjani Mena incident i razne druge zajebancije. Kada je krek kokain pusten na ulice americkih gradova, pre svega najsiromasnijih geta, izazvao je totalnu katastrofu. Tu se nadovezuje citava ona ranija prica vezana i za gengsta rep i za totalni sunovrat tih krajeva.

Kao jedan od licnosti koji se pominje kao mozda i najveci diler na tlu SAD, je bio famozni “Frivej” Rik Ros. Ono Frivej mu je nadimak “Freeway” ili u prevodu “auto-put”, zato sto je Rik Ros bio vlasnik ogromnog zemljista uz autoput uz “Los Angeles Harbor Freeway”. Za njega se smatra da je za vreme svog dilovanja (od 1982. do 19789. godine) u SAD uvezao nekoliko metrickih tona kokaina. E sad, kako je jedan od polupismenih klinaca iz geta Los Andjelesa uspeo da postane najveci americki narko bos svih vremena. Jednostavno, Rik Ros je bio orudje CIA, koja mu je uspostavila veze sa latinoamerickim narko lordovima. Imao je posiljke, njegovo je bilo dalje to da razbija to na ulicu.Veze Rika Rosa, Kontri, CIA, narko bosova, otkrio je mnogo puta pominjani novinar Geri Veb, nakon cijih su otkrica na saslusanje Kongresa dosli mnogi zvanicnici CIA, ali i drugih sluzbi, kao i politicari. Svako je naravno negirao bilo kakvu umesanost CIA ili bilo koga drugog u organizovani sverc droge u SAD, ali svedocanstva narko bosova koji su padali po lationoamerckim drzavama govorili su drugacije. Na kraju sam Geri Veb je pocinio samoubistvo, pucajuci sebi u glavu DVA PUTA. Toliko o tome.

U jednom dokumentarcu sam gledao kako je izgledao taj rat protiv droge, koji je u sustini bio rat protiv sirotinje. Prvo je Rik Ros pustao gudru u neki kraj u formi kreka naravno. Sa gudrom u kraj, ako vec nema, dolaze dileri, bande, prostitucija, pucnjave, sva moguca sranja. Cena nekretnina pada, ljudi koji imaju gde da idu, odlaze glavom bez obzira. Cena nekretnina dodatno pada i dolazi na nekih 10 odsto vrednosti koju je imala pre nego sto je krek epidemija pocela. Onda dolazi Rik Ros (ili neki drugi narko bos) i pokupuje za male pare zemljiste. Onda ide ulaganje u zemljiste, ono se sprema za izgradnju, razvoj buduceg naselja za malo bogatije i tako u krug. Naravno do tada se kraj ocisti od veceg dela kriminala, jer svi beze glavom bez obzira. Onda se to slicno radi na narednoj lokaciji i tako u krug, dok se ne zauzme svo zemljiste koje ima perspektivu da se na njemu dodatno zaradi. Mnogi su to kvalifikovali kao socijalni genocid nad kojim su vlasti zatvarale oci.

Sa druge strane rat protiv sirotinje se vodio i ranije pomenutom, kriminalizacijom droge. Pomenuo sam ranije da su se izjednacili i dileri i gangster i ubice, sa konzumentom bilo vutre, bilo neke teze droge. Jedini ko je na pocetku pokusao da dekriminalizuje marihuanu je predsednik Karter koji je tokom jednog obracanja kongresu 1977. godine rekao “penalties against possession of the drug should not be more damaging than the drug itself”. Pod njegovim mandatom marihuana nije ipak dekriminalizovana, naprotiv. Sto je jos gore, njegov mandat ce ostati upamcen po tome sto su pored svog novca za rat protiv droge, rezultati bili vise nego razocaravajuci.

U periodu od 1978. do 1984. godine, potrosnja kokaina (dakle ne uvoz, nego ono sto su Ameri usmrkivali) porasla je sa cifre koja je iznosila izmedju 19 i 25 tona godisnje, na kolicinu za koju se procenjuje da je iznosila izmedju 71 i 131 tonu godisnje. Vidite i sami koji je to period po godinama, nije to toliko bio vise hipi pokret,koliko je pojava disko muzike, nocnih klubova i slicne zabave.Imajuci u vidu takve rezultate, odustalo se i od namere da se marihuana dekriminalizuje.

Ono sto je mozda najdrasticniji prikaz sta u sustini znaci kriminalizacija necega i kakav to uticaj ima na drustvo, moze se videti u vreme Regana, koji je zeleo jos snaznije da udari na droge. Za vreme njegovog mandata i usledila je epidemija kreka, a zastitno lice bili su mladi crnci koji su dilovali i pusili ta sranja. Na nivo histerije je dignuta uzbuna kada je krek u pitanju, a tada je nastao i onaj logo borbe protiv droge koju je lansirala Reganova zena Nensi “Just say NO”.

Dakle za vreme Regana 1986. godine donet je “Anti drug abuse act”. Ono sto je taj zakon posebno izdvajalo su odredbe gde je su predvidjene 100 puta vece kazne za posedovanje kreka nego za posedovanje kokaina. Razlog je jasan, krek je kokain za sirotinju, dok je kokain droga bogatih. Sledeca brojka je mozda jos strasnija. Za vreme Klintonovog mandata, 60 odsto zatvorske populacije (najvece na planeti) cinili su nenasilni, kako ameri kazu “drug offenders”, ili u nedostatku kvalitetnijeg prevoda, - narkomani. To je rezultat takvog rata protiv droge.

Danas se mnogi bivsi pripadnici bezbednosnih sluzbi (CIA, FBI, DEA, policija) slazu da je rat izgubljen iz mnogih navedenih i nenavedenih razloga.

Kako je jedan od inspektora rekao, kriminalizacija droga je skroz los potez jer “kako mozes da kriminalizujes nesto sto mozes napraviti u sopstvenom kupatilu od stvari koje si kupio u supermarketu”, aludirajuci na mnoge forme kreka koje su nastale mesanjem raznih sranja hemijskih sredstava i slicmno sa malim kolicinama kokaina, heroina i slicno.

Kroz istoriju mnoge zabrane, ili zestoke borbe protiv necega davale su suprotan efekat. Kako gore pomenuti eksperti kazu, nije naucena lekcija iz primera prohibicije, koja ne samo da nije dovela do snanjenja alkoholizma, vec je dovela do drasticnog pocvecanja kriminala i naravno upotrebe alkohola. Kako je prohibicija ukinuta, tako se nivo kriminala vratio na onaj pre uvodjenja iste. Poruka je jasna.

Ako zelimo neki primer iz nasih zivota, mi smo svi svedoci da je odavno na delu kriminalizacija organizovanog navijanja. Od toga da je navijanje, sa svim elementima, nekad bilo vikend zabava, dosli smo do toga da zbog samara ili baklje danas mozes da zaglavis zatvor. Da ne govorim o bakljama, skandiranju, zastavama i sukobima, gde je ostrim zakonima to dignuto na visok nivo. Naravno, ne samo kod nas, pocelo u Engleskoj, a svuda je ta kriminalizacija dobila neku svoju formu. Tako dobijemo situaciju da zbog raznih razloga, desetine i stotine ljudi, koji inace nisu kriminalci, leze po zatvorima zbog realno, beznacajnih stvari. Kao kada bi kod nas recimo borba protiv sirotinje krenula zatvorskim kaznama za sverc u javnom gradskom prevozu. Znas da javni prevoz koriste mahom ljudi koji nemaju svoja kola, da je nuznost jer u gradu velicine Beograda ne postoji alternativa, da je skup i da je udar na budzet. Sutra da se donesu neki ostri zakoni (mada ni ovi danas nisu blagi) i da krenes da zatvaras ljude po zatvorima, ti kriminalizacijom tako necega nisi resio problem svercovanja u prevozu, vec si dobio citav deo nacije koje si stigmatizovao kao kriminalce.

Sa druge strane, ne samo sto borba protiv droge nije uspela na na strani konzumenata, ona nije uspela ni na strani dobavljaca. Pocetkom 70ih, kada se agresivno krenulo u borbu protiv droge, Amerikanci su strogom kontrolom meksicke granice pokusali da sprece upliv meksicke marihuana u SAD. Sa druge strane, vlada SAD je naterala meksicku vladu da donese zakone i da ostrije krene u borbu protiv farmera koji su uzgajali kanabis. Granica sa Meksikom u tom period bila je nepremostiva. Mnogi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi su propadali cekajuci na ulaz u SAD. Nakon nekoliko meseci rezultati su bili vidljivi, meksicka marihuana je jedva dolazila u SAD. Ali ova pobeda je bila pirova, jer je trziste na americkoj strani i dalje postojalo, a u prazan prostor su uleteli Kolumbijci, za kratko vreme uspostavili nove rute i popunili trziste.

Slicno se dogodilo 90ih godina kada su padomPabla Eskobara unisteni kolumbijski karteli. Za veoma kratko vreme u prazan prostor su uskocili Meksikanci, prvo kao jedinstven kartel koji je osnovao ranije pomenuti Galjardo, a kasnije kao nekoliko desetina medjusobno suprotstavljenih kartela, koji su jedino zajednicko imali transport ogromnih kolicina droge u SAD. Danas vidimo snagu tih kartela, koji do 90ih godina maltene nisu ni postojali.

I ovi primeri imaju istu poruku, dok god postoji POTRAZNJA, uvek ce se naci neko ko ce tu potraznju zadovoljiti. Unistenjem jednog kartela, jedne kriminalne organizacije, samo se otvara mesto drugoj.

Da se jos jednom kratko vratimo samo na rep i SAD. Hip hop kao pokret, muzika, supkultura, nastao je iz bunta. Oblici poput gengsta repa mozda u pocetku nisu ni imali cilj da loze klince na gangsteraj i gudriranje, ali su to upravo cinili. Jebiga kao sto je film “Rane” trebalo da ima neku drugu poruku, mnogim napaljenim klincima je bio inspiracija za lozenje na mafijasenje i slicno. Kako su mnogi sami rep muzicari tog perioda govorili, gengsa rep je u to vreme bio najbolja reklama za gangsterisanje, dok su bande bile, kako su naveli “marketing tools”.

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Thu Jun 22, 2017 12:51 pm

Maj ove godine mesec sa najvecim brojem ubistava u Meksiku. Samo proslog meseca ubijeno je 2.186. ljudi. Imaju u tekstu navedene i neke druge brojke, sve su zastrasujuce. Meksiko je drzava koja nije u ratnom sukobu sa nekom drugom drzavom, ali broj poginulih prevazilazi mnoga ratna zarista. U poslednjih nekoliko godina vise od 100.000 ljudi je poginulo. Jezivo i zastrasujuce da se negde toliko gine u mirnodopskim uslovima. Ono sto Meksiko izdvaja od mnogih drugih je sto je dobar deo ubistava izrazito brutalan, sadisticki, gde se ljudi kasape, bese, kolju. Naravno, glavne uloge karteli i droga.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... id=1274764

User avatar
lost&found
Posts: 1105
Joined: Wed Feb 03, 2016 10:40 pm

Re: Bande

Postby lost&found » Thu Jun 22, 2017 5:03 pm

Jadan narod tamo...

User avatar
ultrastito
Posts: 1766
Joined: Sun Jan 31, 2016 10:03 pm

Re: Bande

Postby ultrastito » Thu Jun 22, 2017 11:12 pm

svaka cast riperu! odlican dokumentarac. kao neko ko je odrastao uz ove i slicne izvodjac, manje vise je sve ovo bilo poznato...ali ipak odlicno!
"...ми смо имали ту срећу да смо имали припадност крају, једном ћошку..."
преле

riper
Posts: 1175
Joined: Mon Feb 01, 2016 8:22 am

Re: Bande

Postby riper » Fri Jun 23, 2017 1:01 pm

Da se na momenat vratimo na evropski kontinent, tacnije da onaj odvojeni deo, Veliku Britaniju. Kriminal u toj zemlji, onaj ulicni kriminal, na momente dosta podseca na SAD, ali ima tu i dosta specificnosti koje vaze samo za tu zemlju. O kriminalu u Britaniji, korenima, uticaju na drustvo ima zaista mnogo da se govori. Ovo je samo pocetak, a mozda bi situaciju najbolje opisali oni koji su tamo ziveli ili i dalje zive.

Podzemlje u Britaniji, po onome sto sam procitao, nimalo ne lici na ono sto se vidi u filmovima Gaja Ricija, gde je on idealizovao sliku i zacinio je obiljem crnog humora. Podzemljem ne vladaju belci, to je ono osnovno. U gomili bizarnih dokumentaraca na Diskaveriju, National Geografiphic ili Exploreru, pojavio se neki koji prati neke matore britanske kriminalce. Ono je komedija, neki polunabildovani sredovecni matorci kao nesto mafijase. Ono je gore nego Kristijanovo gostovanje na Farmi. Britansko podzemlje je mnogo prljavije, mracnije i opasnije od onoga sto se predstavlja.

Meni je povod za ovaj upis bio onaj napad na koncertu u Mancesteru, kada je onaj libijac razneo onu decu. Tog dana u Dejli Mejlu pojavila se vest da su neka tri klinca mucila nekog lika u njegovom stanju, sve do smrti. Drugar od tog lika koji je takodje mucen je nekako uspeo da pobegne. Klinci su ih tukli, kasapili, pisali po njima, terali ih da piju pisacku. Kada procitas imena klinaca, onda dobijes realniju sliku.

Dakle ove strahote su izvrsili Abdulamik Adua (17 godina), Razvan Islam (19 godina) i Ibrahim (neki kurac…). Dakle ovi klinci su mucili dvojicu belih muskaraca od 40 i kusur godina, nakon cega je jedan od mucenih umro.

Vest sa slikama:
http://www.dailymail.co.uk/news/article ... l#comments

Kada sam dalje citao vest da vidim sta je dovelo do sukoba, vidi se da su klinci dileri, a ova dvojica narkomani. U tekstu se pominje izraz 'cuckooing'. Izraz u slengu kriminalaca oznacava situaciju kada se dileri (kriminalci, banda), ubaci u neciji stan da odande vode operacije. Do toga najcesce dolazi kada neki narkoman nema da plati za gudru, onda mu, u najboljem slucaju, ekipa nudi da ga snabdevaju fiksevima, zauzvrat on ih pusta u stan da odande prodaju drogu. Na taj nacin dileri su sklonjneni sa ulica i nisu pod udarom policije, teze ih je pronaci, a ako murija i upadne u stan, najcesce ne nadje dilere, ali odgovornost pada na vlasnika stana.

Napisao sam gore u najboljem slucaju da dileri snabdevaju narkomana, u onim cescim slucajevima, dileri targetiraju slabije narkomane, bukvalno ih izbacuju na ulicu i nasilno koriste njegov stan. Narkoman iz straha ne ide u policiju, tako da je samo formalno vlasnik nekretnine, a realno beskucnik. Kada se lokacija izvali, dileri nadju drugu zrtvu i premestaju posao.

Dakle ta situacija je nazvana “cuckooing” a valjda je nastala od onoga kada kukavica izbaci jaja iz tudjeg gnezda i ubaci svoja. Prema navodima policije “cuckooing” je novi trend krimnalaca u Britaniji, posebno kada sire svoj posao na druge gradove. Upad na tudju teritoriju bi bio vidljiv da se odvija dilovanjem na ulici, ali ovako, upadom u neciji stan, oni uspostavljaju maltene supermarket koji radi non stop. Narkomani se najave porukom gde kazu sta im treba i to ih u tom stanu i ceka.

U gore pomenutom slucaju, likovi koji su pristali da ovi klinci dileri diluju iz njihovog stana, uspeli su valjda uz pomoc svojih ortaka da ih isteraju. Ostali su duzni za gudru, a lik ciji je stan nije hteo vise da se on koristi za dilovanje. Nekoliko dana kasnije klinci njega i ortaka namamili, otisli u isti taj stan i mucili do iznemoglosti.

Po imenima dilera videli ste da se radi o mladim klincima, muslimanima. Trgovinu jacim drogama u Britaniji vec duze vremena drze razne muslimanske bande. Nekada su najveci bili Turci, ali oni su se sada povukli pred Pakistancima, Indijcima i bangladeskim bandama. Ove tri bande rade citav posao od nabavke heroina iz Avganistana do sverca na Ostrvo. Na ulicnom nivou po brutalnoscu se posebno izdvajaju Somalijci.

Da kazemo da je Britanija uvek imala odredjen deo crnacke populacije, mahom iz njihovih karipskih kolonija. Nije mi poznata situacija kakvo je stanje bilo pre 20, 30 i vise godina. Svi se slazu da je bilo mnogo bolje. Crnci iz karipskih kolonija jesu imali svoje bande, jake u svojim krajevima. Mnoge su stvari bile vezane za navijanje, (Kas Penant je valjda sa Jamajke poreklom), sa rejv kulturom i slicno.

Situacija se drasticno promenila kada su dosli Somalijci koji su 90ih godina bezali od gradjanskog rata. Slicno kao Salvadorci koji su dosli u Ameriku i stvorili jednu od najbrutalnijih bandi (Mara Salvatruca), tako su Somalijci za kratko vreme presli put od ranjive manjine, do veoma zatvorene i eksrtemno opasne zajednice unutar Britanije.

Somalijci su dosli u vec formirane zajednice u britanskim gradovima, nasli su se u okruzenju pre svega ekstremnih Pakistanaca, Indijaca, tako da su se za kratko vreme izborili za svoje mesto pod suncem. Prema nekim podacima, u 2011. godini je u Britaniji zivelo vise od 100.000 ljudi koji su rodjeni u Somaliji ili negde drugde u onom najhaoticnijem istocnom delu Afrike. Ovde se ne racunaju njihova deca koja su rodjena od 90ih do danas, a koja predstavljaju drugu generaciju emigranata, a koja danas preuzimaju trziste drogom.

Sa druge strane, Pakistanci su jedna od starijih etnickih grupa u Britaniji, kao i Indijci i ovi iz Bangladesa. Za Pakistance je posebno zanimljivo da je prva generacija bila prilicno pasivna, da su samo sirili svoje legalne poslove, pa cak i druga generacija, koja je rasla do 90ih godina. Oni su mnogo cesce bili zrtve skinhed pokreta koji je bio jak u Britaniji 70ih godina, nego sto su pravili probleme. Ova treca generacija (rodjena od 90ih do sada), smatra se najekstremnijom. Dakle to su rodjeni Britanci, ali su najvise skloni religijskom ekstremizmu. Medjju njima ima najvise onih koji podrzavaju ISIS, koji su spremni da se bore u Siriji itd. Oni su ti koji sprovode neformalne serijatske zakone u odredjenim delovima Britanije.

Sve zajednice su odvojne jedna od druge. Pakistanci mrze iz dna duse Somalijce, svi zajedno mrze bele evropljane. Dakle, sto bi Kristijan rekao “jedno ludilo sasatavljeno iz mnogo ludila”.

Uglavom, sve te zajednice su u decenijama veoma izolovane i u svojim zajednicama zive po pravilima koja su vladale u njihovim zemljama. Ovo naravno ne govorim za citavu Britaniju, kao sto sam rekao, o tome ce mozda bolje reci neko ko je ziveo tamo. Ali videli ste nebrojeno puta na video klipovima gde na ulicama britanskih gradova furaju neke islamske patrole da vide da li je sve po serijatu. Danas sam bas citao da je u nekom engleskom gradu (ne secam se kom), neki lik urlao na zenu u gradskom prevozu sto se oblaci da izaziva muskarce i to tokom ramazana, pa joj je zavario samar. Dakle u sred zapadne evrope (mislim kulturoloski ne geografski) postoje zajednice koje sprovode sopstvene obicaje.

Kada su u pitanju Somalijci, mnogi ih optuzuju da u Britaniji i dalje sprovode “rape culture” (kulturu silovanja). Simptomatican je slucaj gde su tri mlada Somalijca u Mancesteru pre neku godinu silovali 16/godisnju belu klinku. Sad, silovanje je nesto sto se na zalost svuda dogadja. Trojica koja su silovala nisu imala trunku kajanja i predstavili su sebe kao zrtve sistema, sto je dovoljno strasno. Ali ovde je najmorbidnije je cinjenica da je tokom sudjenja protestovala somalijska zajednica, koja je optuzivala vlasti za teror, a proteste su predvodile majke trojice koji su silovali. Jasno je sada zasto britanci sa pravom krste to “rape culture”, ne zato sto se samo silovanje dogodilo, vec zato sto u toj zajednici ne postoji svest da je to nesto lose. Inace trojica koji su silovani su, kako bi ovde nasi mediji rekli “od ranije poznati policiji”.

Dakle kada je u pitanju slicnost sa SAD, definitivno je da sve vise manjinske zajednice, emigrant i potomci emigranata, vode glavu rec kada je u pitanju ulicni kriminal, pre svega trgovina drogom. Zbog strozije kontrole oruzja, broj ubistava je daleko manji nego na ulicama americkih gradova, ali svi drugi aspekti ulicnog kriminala su podjednako pogubni. U mnogim britanskim gradovima postoje takozvana “No Go” zone. Neki delovi su cisto zbog kriminala, ali drugi delovi su zbog toga sto tu zivi citava etnicka zajednica koja ne dopusta vise da neko spolja zadje u te ulice.

Ono sto je meni upalo u oci kada je u pitanju ulicni kriminal u SAD i Britaniji, to je malo drugaciji odnos izmedju dilera i musterije (narkomana). Ima jedna studija slucaja, gde je uradjeno komparativno istrazivanje trzista droge u dva britanska grada, Plimutu i Sautendu. Lik koji je radio na izvanredan nacin je ilustrovao da sama trgovina drogom u Britaniji ima toliko razlicitih oblika i da je veoma otporna na poksaj policije da je zaustavi.

Nisam jos procitao studiju (ima oko 25 strana nije duga), ali ima filtrirana verzija na Vice/u. Kako je navedeno Plimut je grad od blizu 300.000 stanovnika, Sautend nesto manje od 200.000. Plimut je udaljen od vecih gradova u Engleskoj, dok je Sautend veoma blizu Londona.

U Plimutu droga je dolazila iz Lilverpula, ondasnje bande su prosirile biznis, ali imale su “meki” pristup trzistu. Iz Liverpula je stizala gudra, a drogu su prodavali lokalni narkomani, drugim narkomanima. Dileri iz Liverpula, ako su i dolazili, pravili su baze u stanovima narkomana “cuckooing”, ali ni to nije bio nasilan ulazak, vec je narkomanima placano u drogi.

Zbog toga u Plimutu nije bilo toliko nasilja na ulicama. Lokalni narkomani su daleko od krimosa, nisu bili nasilni i mogli su da se dogovore sa musterijama. Dileri iz Liverpula su bili skriveni po stanovima i nisu mafijasili po ulicama. Plimut je i grad sa ogromnom belom vecinom (vise od 92 odsto belaca). Kada je u grad pokusala da uleti somalijska banda da preuzme biznis, bila je lak plen za policiju. Crni dileri su mislili da ce zauzimanjem ulica da preuzmu biznis, a u stvari su strcali kao cumur na salveti. Razjebani su od strane policije u roku od odmah. Sa druge strane, lokalni dileri bili su mnogo tezi zalogaj za policiju, jer su dobro poznavali musterije, dobro poznavali kraj i lako su izbegavali muriju.

Kada je policija uspela u nekoj raciji da obori citavu mrezu, samo TRI SATA KASNIJE, trgovina drogom je uspostavljena u punom obimu.

Sa druge strane u Sautendu, zbog blizine Londona, bande iz prestonice pokusale su da direktno ulete u taj grad. Dakle nije kao u Plimutu prepusteno lokalcima, vec su londonske bande sirile svoju mrezu. Naravno to se radilo uz punu upotrebu nasilja, izmedju ostalog i ono pomenuto uletanje u stanove narkomana, gde je uspostavljana baza. Dileri su dilovali drogu losijeg kvaliteta, maltretirali slabije musterije, cak su i nebrojeno puta silovali i ubacivali u prostituciju narkomanke.

Ali to je imalo odgovor. Mnogi narkomani su lokalni klinci koji su uletali sa ekipom, u stanove odakle je prodavana droga, otimali gudru, pa cak i ubijali dilere. Zato je nasilje na ulicama Sautenda bilo daleko izrazenije nego u Plimutu. U Sautendu inace najvise operisu somalijske bande kada je u pitanju droga. Njihova uporista su delovi Londona, Birmingem, Sefild i juzna obala Britanije. Oni su trenutno u ekspanziji, jer su najnasilniji i tako istiskuju konkurenciju.

Ovo sto sam napisao vise je nabacano, nego sto ima neku povezanost, ovo su stvari koje sam u skorije vreme citao, gledao, cuo. Ovo je tek delic onoga sto se zove britansko podzemlje. Ima recimo citav niz dokumentaraca o posebnim vrstama droga ( a u Britaniji trenutno ima nekoliko desetina vrsta droga) i o tome kako dolaze na ulicu, ko ih diluje i kakve su posledice.

Cela ova prica tek treba da se poveze u siru sliku, odnos kriminala, etnicke pripadnosti, religijskog fanatizma i na kraju teroristickih napada.

Улични ратник!
Posts: 187
Joined: Thu Dec 29, 2016 1:45 am

Re: Bande

Postby Улични ратник! » Mon Jun 26, 2017 10:19 am

Спектакуларна је туча избила у кафани “Мексико” на Детелинари 11. августа. Изазвала ју је банда момака који су тренирали бокс и имали тетоваже с именом своје банде “Дивљи запад”. Да рашчисте неред, чак су морали да интервенишу милиционери на коњима, наоружани шмајсерима.
Хулиганство је у Новом Саду просто експлодирало 1954. Игранке су ретко пролазиле без крвавих туча, током којих су летеле столице, коришћени боксери, па и чак и ножеви. Усијаним главама жељним доказивања повод је углавном био исти – изостанак симпатије неке девојке. На Телепу је најорганизованија била, одмах након ослобођења профилисана група, упамћена као “Црна легија”. Годину-две касније формиран је и “Жути лептир”, назван по британском кримићу, првом који је после рата приказан у граду. Основани су да би обранили неотуђиво право да иду на игранке и слична дружења по територији на коју су тапију имали црнолегијаши.
У потпуној тајности почео је против њих 15. септембра процес у Општинском суду, јер је 2. јула, после игранке на “Еђшегу”, разуздани, неформални вођа групе Радивоје – Рада Славнић учинио нешто до тада незамисливо: ударцима боксером нокаутирао је двојицу милиционера. Један од њих се брзо освестио, два пута пуцао у Раду и ранио га, док му је десетак пајташа експресно похапшено.
Тужилац је у свом излагању нагласио како су црнолегијаши мирне грађане нападали, осим боксерима, великим ланцима, федерима с огромном куглом, камама и корбачима. Тужени су се грчевито бранили, а Рада, који је тада имао тек 21 годину, последњег дана саслушања прозборио је да га сви чују: “Тешко ми је”. Добио је шест година строгог затвора.
Тешко је било утврдити да ли је “Црна легија” имала и своје политичко опредељење. Није опстајао став како су проњилашевски настројени, мада је једино Рада био Србин. Причало се да је прва гарнитура групе после Резолуције ИБ правила списак неподобних грађана, очекујући долазак совјетских трупа. Наводно су ухваћени са експлозивом на дунавској долми између Бегеча и Футога.
Њихови десетковани и деморалисани наследници већ су били много мање агресивни, чак су у “феркама” често добијали тешке батине. Либерализација пасошке политике омогућила је многим уличним (анти)херојима, неколико година касније, одлазак на Запад.


Return to “Само опуштено”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 21 guests